Požega, (IKA) – U sklopu Tribina četvrtkom koje se u Godini vjere održavaju u Požeškoj biskupiji, a koje imaju za cilj promaknuti susret između vjere, znanosti, umjetnosti i kulture predavanje na temu “Higgsov bozon ili Božja čestica! Otkriće nove čestice u CERN-u i njezino značenje” održao je 2. svibnja u Dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković i član CMS kolaboracije na CERN-u dr. Vuko Brigljević.
U uvodu biskup Antun Škvorčević pročitao je Psalam 8 u kojem se sveti pisac divi stvorenju i čovjeku kao njegovu vrhuncu. Istaknuo je kako o prvosvibanjskom blagdanu rada treba spomenuti da živimo u proizvodno-potrošačkoj kulturi koja i prirodu promatra prvenstveno kao materijal za proizvodnju i potrošnju a čovjeka kao kotačić u tom procesu. Napomenuo je da je znanstveni pristup stvarnosti veoma važan, ali da njegova isključivost ne pridonosi cjelovitoj istini te da se vjerom, divljenjem i ushitom otkrivaju dublje dimenzije fizičkoga svijeta. Kazao je kako bi suvremenom čovjeku trebalo pomoći da ne bude zarobljenik mehanicističkog poimanja stvarnosti, da zna zapažati njezinu ljepotu i diviti joj se te se tako približiti Stvoritelju. Istaknuo je da bi tome trebala pridonijeti i ta Tribina četvrtkom u Godini vjere. Nazočnima je zahvalio za nastojanja oko svoje duhovne izgradnje a dr. Brigljeviću za spremnost da u Požegi održi predavanje.
Hrvatskog fizičara sa međunarodnim iskustvom predstavio je Zvonimir Zelenika v.d. voditelj Pastoralnog centra Požeške biskupije, nakon čega je uslijedilo središnje predavanje dr. Brigljevića podijeljeno u dva dijela. U prvom dijelu svog izlaganja dr. Brigljević je približio veličine i omjere trenutno poznate u znanosti, od najmanjih čestica koje se nalaze unutar atoma do planeta i galaksija. Naglasio je kako u cijelom tom velikom svemiru postoji red kojega znanstvenici mogu detektirati premda još uvijek do kraja ne razumiju kako sve funkcionira. Upravo na tom tragu su i istraživanja u CERN-u odnosno Europskom centru za nuklerana istraživanja u Ženevi. Njihova želja je pomoću izoliranja i sudaranja najmanjih čestica doći do novih spoznaja koja su već sada revolucionarna za fiziku. Higgsov bozon o kojemu često imamo prilike čuti u medijima zadnji je lanac, zadnja nedostajuća karika u tzv. standardnom modelu fizikalnih elementarnih čestica. To je model koji opisuje naše temeljno znanje o osnovnim gradivnim elementima svijeta i elementarnim silama. “U potrazi za tom česticom na akceleratoru na CERN-u, dobili smo dokaz jedne nove čestice. Otkrili smo novu česticu za koju dotad nismo znali i koja ima obilježja Higgsova bozona. Ne tvrdimo još da smo otkrili Higgsov bozon jer kao znanstvenici moramo biti oprezni s tvrdnjama. Želimo proučiti sva svojstva te nove čestice i utvrditi da svojstva te nove čestice odgovaraju predviđenim svojstvima Higgsovog bozona”, istaknuo je Brigljević ujedno prikazavši grafove koji prikazuju rezultate istraživanja. Nakon proglasa tog otkrića u srpnju 2012. godine znanstvenici su iznijeli još više podataka, sakupili više sudara, izmjerili ih, a ti dodatni podaci samo potvrđuju to otkriće. “To otkriće potvrđuje sve što mislimo da znamo o elementarnim česticama i silama, potvrda onoga što mislimo da stoji kao hipoteza u zadnjih 40 godina. Ta teorija opisuje sve fenomene koje vidimo u našem svijetu. Objašnjava zašto su slaba sila i elektromagnetska sila baš u tako osjetljivoj ravnoteži koja dopušta zvijezdi kao sunce da pokrene a da ne izgori tako brzo, da ne bi dopustila razvoj života na zemlji”, kazao je dr. Vuko Brigljević te u nastavku izlaganja slikovito prikazao sam akcelerator i način na koji se pomoću tunela i velikih detektora vrše istraživanja. Do kraja prvog dijela svog izlaganja dr. Brigljević je pojasnio kako znanstvenicima još puno toga nije poznato niti dostupno za istraživanje, naglasivši potom važnost istraživanja u CERN-u koja ne daju odmah rezultate i nisu motivirana nekim konkretnim pronalaskom odmah primjenjivim za čovječanstvo, no da obično rezultati takvih istraživanja kroz nekoliko desetaka godina budu široko primjenjivi.
U drugom dijelu izlaganja dr. Brigljević istaknuo je kako među znanstvenicima koji rade na takvim projektima ima i vjernika i ateista te da i jedni i drugi vide savršeni red koji postoji u svemiru, dopuštaju da ih on izaziva i potiče na rad, no ne priznaju svi da taj red i savršenstvo ima svoj početak u Bogu. Istaknuo je i zanimljivost kako sa znanstvenicima koji su ateisti jako dobro surađuje, te da oni vrlo rijetko pitaju pitanja o vjeri, za razliku od vjernika koji mu često postavljaju upravo to pitanje, odnosno kako je biti znanstvenik i vjernik. Govoreći o postanku svijeta kako ga on vidi dr. Brigljević se poslužio prvim poglavljem Knjige postanka te istaknuo kako je sav materijalni svijet stvoren dobar i da ne postoji u tom smislu nikakva borba između dobra i zla jer zlo nije nešto što ima snagu i moć. Sav stvoreni svijet plod je neizmjerne Božje mudrosti i ljubavi, kazao je i osvrnuo se na nekoliko autora koji su u posljednje vrijeme pomoću fizike pokušali dokazati drugačije, no da im je gledajući sa strane znanosti argumentacija vrlo slaba i neuvjerljiva.
Nakon rasprave biskup Škvorčević je u zaključnoj riječi spomenuo kako nam znanstveno proučavanje fizičke stvarnosti otkriva njegove čudesne zakonitosti i ujedno dovodi do granica na kojima ostaju samo određena pitanja i neprotumačivost, napose glede podrijetla svemira i njegova smisla. Podsjetio je da je čovjek biće koje svojim duhom nadilazi fizički svijet te da je uronjen u duhovne zakonitosti među kojima je prva ljubav i da je na toj razini otvoren za nadsvemirsku stvarnost u koju ga najsnažnije uvodi Isusova ljubav na križu i pobjeda nad smrću. Poželio je nazočnima da usred materijalnih poteškoća, povezani s Isusom Kristom, imaju sposobnost djelovati upravo ljubavlju i pobjeđivati nemoć, a dr. Brigljeviću zaželio uspjeh u njegovu znanstvenom radu i ponovni susret s njime u Požegi.