Subotica, (IKA) – Prigodom 100. obljetnice rođenja prvoga subotičkog biskupa Matije Zvekanovića, 50. obljetnice osnutka sjemeništa i klasične gimnazije “Paulinum”, te 40 godina djelovanja mješovitoga katedralnog zbora “Albe Vidaković”, u ponedjeljak 29. travnja u subotičkoj katedrali-bazilici održan je uskrsni koncert. U programu sudjelovali su katedralni zborovi “Albe Vidaković” i “Sveta Terezija”, dječji katedralni zbor “Zlatni klasovi”, sjemenišni dječački zbor “Schola cantorum Paulinum”, te komorni zbor Instituta Ivan Antunović – “Collegium Musicum Catholicum”. Na orguljama je pratio mr. Kornelije Vizin a cjelokupnim programom ravnao je mo Miroslav Stantić. Između nastupa pojedinih zborova, orguljaš mr. Kornelije Vizin nastupio je s nekoliko solo točaka. Taj je koncert bio završna priredba u obilježavanju 100. obljetnice rođenja biskupa Matije Zvekanovića. Naime, u sklopu proslave toga jubileja i o obljetnici njegove smrti održane su mise u katedrali-bazilici sv. Terezije najprije na mađarskom jeziku a onda i na hrvatskom jeziku. Misu na hrvatskom jeziku 26. travnja predvodio je subotički biskup Ivan Penzeš. U propovijedi je podsjetio vjerenike na lik i djelovanje toga velikog biskupa Subotičke biskupije. Na misi su pjevali katedralni zbor “Albe Vidaković” i dječji katedralni zbor “Zlatni klasovi” pod ravnanjem Miroslava Orčića, katedralnog kantora i orguljaša.
Nakon mise u pastoralnom centru “Augustinianum” Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost “Ivan Antunović” priredio je svečanu akademiju u čast 100. obljetnice rođenja mons. Zvekanovića. Uime organizatora sve poštovatelje biskupa Zvekanovića pozdravio je mons. dr. Andrija Anišić, zatim je biskup Penzeš podsjetio prisutne nekih detalja iz života i rada biskupa Zvekanovića, ističući osobito njegovu osobnu suradnju s njim dok je bio njegov tajnik.
Prigodno predavanje održao je mons. Stjepan Beretić, katedralni župnik. On je o biskupu Zvekanoviću, među ostalim rekao: “Biskup Matija Zvekanović smatra se utemeljiteljem Subotičke biskupije. Nakon II. svjetskog rata još uvijek je na području Subotice postojala Bačka apostolska administratura, kao svojevrsna preteča biskupije. Bivši zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić je na sprovodu subotičkog vjerskog velikana, biskupa Matiju Zvekanovića, 26. travnja 1991. godine, nazvao ‘ocem Subotičke biskupije’, zato što je njegovim velikim nastojanjem i zalaganjem, od dijelova nekadašnje Kaločko-bačke biskupije uspostavljena nova – Subotička biskupija, čiji je prvi biskup bio upravo on, Matija Zvekanović. Biskupu Zvekanoviću je bilo 43 godine kada je 1958. preuzeo tu dužnost. U najtežim je vremenima valjalo oživjeti rad administrature. Mnogi svećenici mađarske i gotovo svi njemačke narodnosti, napustili su biskupiju i otišli u matične zemlje, pa je administratura patila od velikog manjka svećenika. Mladi je biskup redovito obilazio župe. Propovijedao je, hrabrio i poticao duhovna zvanja. Veliku je brigu posvećivao vjeronauku. U biskupiji je obnovio djelovanje nekadašnjih zastupstava crkvenih općina koji se od tada zovu Pastoralno vijeće”. Mons. Zvekanović također je zaslužan za cjelokupnu obnovu subotičke katedrale kao i za osnutak svećeničkog doma Jozefinum, ali i za osnutak novoga dječačkog sjemeništa i gimnazije Paulinum. Kada je ustanovljena nova Subotička biskupija, biskup Zvekanović bio je ponosan na novo sjemenište. Od 115 sjemeništaraca, čak 60 ih je bilo s područja nove biskupije. Subotička biskupija je tada imala 53 bogoslova. Tko god je htio u sjemenište, išao je najprije na razgovor s biskupom koji je našao vremena porazgovarati sa svakim tko je želio u svećenički stalež. Nakon II. svjetskog rata školski vjeronauk bio je zabranjen i provodio se uz veliki rizik samo u crkvama. Ipak je u Bačkoj apostolskoj administraturi pokrenuto izdavanje katekizama, za koje je biskup Zvekanović okupio najbolje katehete iz Biskupije i tako su izdani za sve razrede osnovne škole katekizmi na hrvatskom i mađarskom jeziku. Okružen dobrim pravnicima, spriječio je da država oduzme najuglednije subotičko Bajsko groblje. Prihodi od toga groblja dobro su dolazili za obnovu katedrale, koja je 1973. godine doživjela drugu veliku obnovu za biskupovanja Matije Zvekanovića. Posljednjih je godina svog života mons. Zvekanović uz suradnju župnika Franje Vujkovića i Stjepana Beretića dao pokriti bakrenim limom zvonike i krov subotičke katedrale. Također, na temeljnim kamenima iz Lurda i Fatime, koje su donijeli biskup Zvekanović i župnik Andrija Kopilović, podignuta je Crkva Marije majke Crkve u subotičkom predgrađu Aleksandrovo. Velika je zasluga biskupa Zvekanovića izdavanje Ilustrirane Biblije mladih na mađarskom i slovačkom jeziku. Sudjelovao je na II. vatikanskom saboru te saborske odluke savjesno provodio. Biskup Zvekanović umro je 24. travnja 1991. i pokopan je u subotičkoj katedrali. Sprovodne obrede predvodio je kardinal Franjo Kuharić u nazočnosti gotovo svih biskupa tadašnje BK Jugoslavije, brojnih svećenika i mnoštva vjernoga puka. Na svečanoj akademiji nastupili su Dječji katedralni zbor “Zlatni klasovi” i katedralni zbor “Albe Vidaković” pod ravnanjem Miroslava Stantića.