Zagreb, (IKA) – Travanjski broj Kane u znaku je pape Franje. U uvodniku “Papa Franjo: izazov u novom ruhu” Josip Grbac ističe Papinu opciju za siromašne, ali napominje kako Papa nedvojbeno ima golemu moć. O njegovoj riječi ovisi mnogo toga i u Crkvi i izvan nje. Autoritet mu proizlazi iz Kristovih riječi, naglašava Grbac, te upozorava kako je očito da će taj autoritet za papu Franju pa i za sve obnašatelje autoriteta u Crkvi odsada morati biti popraćen s više dijaloga, osjetljivosti, milosrđa i takta. Prioritet Crkve jest svjedočenje, a manje autoritet. U tekstu Grbac upozorava i na problem interpetacija novoga stila.
Ne smiju se iz takvog stila obnašanja dužnosti izvlačiti zaključci kako će taj, novi papa biti popustljiv u svemu, kako će popuštati u načelima gdje su u pitanju čovjek i njegovo dostojanstvo, antropološka slika o čovjeku, braku, rađanju i umiranju. Ne bi trebalo taj novi stil Pape, koji pokazuje posebnu osjetljivost za najugroženije pomiješati s nekakvim nadolazećim relativiznom u crkvenom nauku. Papa Franjo pokazuje konkretno potrebu milosrđa i ljubavi prema svakomu, i najvećem grešniku. No ničim nije pokazao da ima nakanu biti popustljiv ili blagonaklon prema grijehu kao takvom ili bilo kakvom zastranjivanju na moralnom, teološkom ili antropološkom planu, ističe Grbac.
Papu Franju u svojoj kolumni Stjepan Baloban je okarakterizirao riječima “jednostavnost, dobrota, nova nada”. Iz prvih govora i gesta može se zaključiti da će papa Franjo posebnu brigu posvetiti borbi protiv materijalnog i duhovnog siromaštva, izgradnji mira i stvaranju mostova među ljudima i narodima.
Papa Franjo tema je i kolumne Tončija Matulića. Čekali smo s nestrpljenjem izbor novoga pape, a strujanje Duha podarilo nam je novoga svetog oca Franju, ističe Matulić, te dodaje kako prefencijalna opcija za siromašne može konačno zadobiti uvjerljiviji oblik prakse u životu i vodstvu Crkve. O dilemi “zlato ili željezo”, Matulić upozorava “ni zlato ni željezo, nego strujanje Duha Raspetoga”.
O Franji, papi novoga stila piše i Darko Gašparović posebno ističući i pojašnjavajući neke od prvih Papinih riječi i gesta.
Kana donosi i kraći životopis pape Franje, izvatke iz govora i propovijed koje je održao od izbora za papu do Cvjetnice, kao i što su o izboru Pape rekli glavni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović, kardinali izbornici Josip Bozanić i Vinko Puljić, te hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Filip Vučak.
O tome kakav će biti papa Franjo na pitanje čitatelja odgovara Adalbert Rebić. Darko Tepert piše o Leonu Bloyu, književinku kojega je Papa citirao.
Nastavljajući niz “Prenošenje vjere danas” Milan Šimunović upozorava kako je govor vjere sve osjetljivije pitanje.
Sugovornik Kane je Claude Grbeša, vitez Svetoga Groba Jeruzalemskog koji čitateljima približava taj Papinski viteški red. U tom kontekstu posebno mjesto zauzima kardinal Alojzije Stepinac koji je također bio član Reda. Ovo je prilika podsjetiti i na nedavnu izložbu “Stepinčevim stazama po Svetoj Zemlji” o 75. obljetnici hrvatskog nacionalnog hodočašća u Kristovu domovinu, a čiji je autor bio sugovornik Grbeša.
Svoje dojmove posjeta Taganrogu u Rusiji gdje kao misionarke djeluju karmelićanke Božanskog Srca Isusova čitateljima prenosi don Pavao Crnjac.
Uz niz drugih priloga u ovome broju valja istaknuti i novi nastavak u nizu o Hrvatima koji su gradili Europu u kojem Franjo Šanjek piše o Juraju Slovincu; rubriku “Brak i odgoj” posvećenu temi “Kriza u obitelji”, kao i osvrt na provedeno istraživanje o stajalištima Hrvata prema televiziji.