Đakovo, (IKA/TU) – Zajedničko promišljanje o mogućnostima i ograničenjima razvoja slavonskih, baranjskih i srijemskih sela, kao mjesta koja mogu pružiti zdrav, kvalitetan i uspješan život te kako iskoristiti sredstva iz fondova Europske unije namijenjenima Hrvatskoj, teme su o kojima su 21. ožujka u prostorijama KBF-a u Đakovu promišljali djelatnici u stranačkom i političkom životu s područja Đakovačko-osječke nadbiskupije, okupljeni na 18. susretu u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja, na čelu s voditeljem, prof. dr. Vladimirom Dugalićem, koji je moderirao susret. Kako je dr. Dugalić na početku istaknuo, zbog važnosti trenutka i predviđene teme, osim predstavnika Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije, na susret su pozvani predstavnici političkih stranaka i s područja Požeško-slavonske županije, a zbog osiromašenog slavonskog sela i relativne nepripremljenosti za ulazak u EU, poziv na susret upućen je i članovima županijskih, gradskih i poslovnih agencija te slavonskih udruga koje se bave problemom sela. Susretu su nazočili đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, pomoćni biskup Đuro Hranić, župan osječko-baranjski dr. Vladimir Šišljagić, zamjenik vukovarsko-srijemskog župana Željko Cirba, osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo, dogradonačelnici i načelnici brojnih gradova i općina te brojni predstavnici političkih stranaka. Pozdravljajući okupljene, nadbiskup Srakić rekao je kako ovdje treba primijeniti metodu zajedništva, da svatko da svoj doprinos. “Razumljivo, od Slavonije neće biti ništa ako budemo očekivali da sve drugi naprave za nas, a niti ako neki drugi budu o nama odlučivali i donosili rješenja koja nisu adekvatna potrebama i mogućnostima u našim krajevima”, rekao je nadbiskup Srakić.
Dr. Dugalić podsjetio je kako će se za koji mjesec, ulaskom u EU, pred Hrvatskom otvoriti mnogobrojne nove mogućnosti, koje, premda zajamčene, same po sebi nisu ostvarive bez zajedničkog truda i zalaganja. Osvrćući se na saziv toga, kako je rekao, “sveslavonskog sabora”, rekao je: “Crkva ne može biti nijema i zatvoriti se pred sve većim problemima slavonsko-baranjsko-srijemskog sela, kojega ne samo osiromašuju, nego mu i prijete svojevrsnim uništenjem.”

Radni dio skupa počeo je s izlaganjem dr. Saše Borić Poljanec s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” “Kontrola kvalitete u hrvatskim turističkim destinacijama: Rezultati istraživanja 2007. – 2012. i priprema za strukturne fondove EU. Prikazala je najaktualnije rezultate šestogodišnjeg istraživanja koje snima kvalitetu turističke ponude u cijeloj RH. “Prvi puta možemo usporediti destinacije u kontinentalnoj Hrvatskoj po istom kriteriju s destinacijom u primorskoj Hrvatskoj. Rezultati su uvjerljivi, a za Slavoniju i Baranju značajno je da smo otkrili na kojoj razini kvalitete funkcionira kvaliteta ponude i ona je dosta niža nego što je prosjek u središnjoj Hrvatskoj i znatno niža od prosjeka jadranske Hrvatske. Zaključak je da se radi o ozbiljnom razvojnom deficitu. Karakter naselja, vrijednost pejzaža i poljoprivredni krug i prehrambene grupe sigurno su izvor konkurentske prednosti”, kazala je dr. Borić Poljanec. Govoreći o temi “Jako selo” dr. Borić pojasnila je kako treba razumjeti mogućnosti i ograničenja razvoja sela u svjetlu pristupa Hrvatske EU. Podijeljenost Hrvatske na dvije statističke regije, kontinentalnu i jadransku, omogućit će korištenje 450 milijuna eura do kraja 2013. godine te preko milijardu eura svake iduće godine iz okvira Kohezijske politike EU. Nova klasifikacija će tako osigurati veću ukupnu apsorpciju sredstava iz EU fondova. Međutim, to neće biti moguće bez aktivnog uključivanja s hrvatske strane te se zbog toga od nas očekuje detektiranje onih područja u kojima nam je moguće sudjelovati u korištenju EU fondova. Povezano s opisanom problematikom nekonkurentnosti turističkih ponuda, dr. Borić istaknula je kako je jedno od područja koje se može financirati iz EU fondova u razdoblju od 2014. do 2020. godine jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave. Nakon predavanja predstavnici pojedinih stranaka izložili su svoja konkretna iskustva, mogućnosti i poteškoće razvoja seoskih sredina. Pritom se posebno istaknulo kratko izlaganje Miroslava Kovača, tajnika Udruge “Živo selo”, u kojemu je istaknuto 13 teza koje je potrebno provesti u djelo ukoliko se želi od hrvatskog sela uistinu učiniti živo selo. Zaključnu riječ nazočnima je uputio nadbiskup Srakić, rekavši kako je stekao dojam da se osjeća nemoć. “Ima dobre volje, dobrih projekata, stručnosti, poštenja, ali – ne mičemo se! I sami kažete da nemate sugovornika, da dolazi do kratkog spoja”, rekao je nadbiskup. “Svjedoci smo poruka novog pape Franje – situacija je teška, ali nemojmo gubiti nade. U čovjeku uvijek postoji ona unutarnja, Božanska iskra, koja mu daje snagu da ne malakše, da ne baci veslo koje mu je jedino sredstvo da sačuva život, da ne pusti kormilo. Učinite što možete! Govorimo o Slavoniji, a ja u Saboru nisam doživio Slavoniju, nisam čuo za slavonski lobi, da su se saborski oci složili u zajedničkom pitanju oko Slavonije, bez obzira kojoj stranici pripadaju. To je naša propast. Na toj razini treba raditi. Onda ćete i vi, koji vodite neposrednu brigu o našem čovjeku, dobiti krila i poticaj da se isplati raditi, i to ne samo raditi ‘u leru’ već raditi s određenim uspjehom”, rekao je nadbiskup, poželjevši svima uspjeh u nadolazećim izborima. Na kraju radnog dijela nadbiskup Srakić nakratko se susreo sa svakim sudionikom i pritom mu darovao knjigu “Ljubav u isitni u društvenim pitanjima”.