Šibenik, (IKA) – Knjiga “Stopama pastira” biskupa Srećka Badurine predstavljena je u sklopu Dana kršćanske kulture u četvrtak 21. ožujka u Biskupskoj dvorani u Šibeniku. Riječ je o zajedničkom izdanju Gradske knjižnice Juraj Šižgorić, Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša i Šibenske biskupije koje donosi sto trideset i šest pisama, propovijedi, intervjua, homilija, izjava medijima, poruka i bilješki koji predstavljaju dragocjeno svjedočenje o tome tko je i kakav je bio biskup Srećko.
Knjigu je predstavio brat biskupa Badurine i franjevac trećoredac fra Antun Badurina. Poruku predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića pročitao je zadarski svećenik don Igor Ikić. Neven Skroza pročitao je tekst o biskupu Srećku koji je napisao povjesničar prof. dr. Ljubomir Antić. Zauzeti vjernik Dario Mikulandra kao svjedok vremena govorio je o biskupu Badurini.
“Čitajući ove skupljene poruke, pisma, nagovore, propovijedi i razgovore koji su vođeni u ono izazovno vrijeme rađanja demokracije i ratne eksplozije, osjeti se duša pastira i čuvara. To su dvije biblijske slike koje najbolje oslikavaju ulogu, zadaće i smisao biskupske službe”, poručio je nadbiskup Puljić. “Zahvalan sam Bogu što sam mons. Badurinu upoznao i s njime kao dugogodišnji dubrovački biskup iste muke i radosti dijelio. Rado se sjećam njegovih intervenata na Sinodi biskupa u Rimu, na zasjedanjima HBK, kao i na našim metropolijskim slavljima i sjednicama. Bio je doista pravi pastir i čuvar svoga stada u onom iskonskom biblijskom smislu riječi: Potpuno zahvaćen poslanjem koje je prihvatio, a nije želio te cjelovito predan i odan puku kojemu je bio poslan naviještati Radosnu Vijest, dijeliti svete Tajne i odgajati narod Božji”, riječi su zadarskog nadbiskupa koje je pročitao vlč. Ikić.
Ljubomir Antić o Srećku Badurini napisao je pismo u kojem biskupa predstavlja kao tihog, samozatajnog i nenametljivog svećenika.
“Papa Franjo svojom poniznošću, skromnošću i blagošću mnoge Šibenčane podsjetio je na biskupa Srećka”, rekao je zauzeti vjernik Mikulandra. Stope Srećka Badurine i danas nakon sedamnaest godina ne da ne blijede nego sjaje i svijetle još jače nego su ikad svijetlile, rekao je Mikulandra.
Knjiga “Stopama pastira” ima 361 stranicu i 136 što duljih, što kraćih tekstova. Najduži tekst je “Šibenska biskupija i njeno sadašnje stanje” s 18 stranica, a najkraći tekst ima 10 redaka. Nije teško primijetiti da je duljina teksta povezana s kronologijom, s protokom vremena u kojem smo živjeli. Prije nego je rat počeo, biskup je imao vremena spremiti se za bogoslužna slavlja, održati neko predavanje, nastupiti na ponekom simpoziju i tečaju, što je njemu kao profesoru i istraživaču odgovaralo. Iz toga razdoblja je nekoliko dužih članaka od 8-9 stranica. S ratom napisi postaju sve kraći, uglavnom su to okružnice, apeli, pisma, homilije. Okolnosti rata i stanje duha nisu pružali mogućnosti za više”, rekao je priređivač knjige fra Antun Badurina.
“Mnogi su ljudi, ne samo vjernici, zapazili Srećkov glas, ima ih kojima još uvijek nedostaje. Mislim da je on jedan od važnih predstavnika Crkve i hrvatskoga naroda u našem naraštaju, bar u razdoblju svoje biskupske službe. Zaslužuje stoga da se saberu njegove riječi, poruke, razmišljanja, svjedočenja o jednom vremenu i ne sam o vremenu nego i, mnogo više i dugoročnije, o životu, vjeri i vrijednostima koje valja njegovati i ne izgubiti. Mislim da svaka nova knjiga služi na ponos njegovu malom rodnom mjestu Lunu i Krčkoj biskupiji, Šibeniku i Šibenskoj biskupiji, provinciji franjevaca trećoredaca i njihovu Redu te mnogim ljudima u Hrvatskoj. To su motivi koji potiču moju zauzetost oko stvaranja njegovih knjiga”, poručio je fra Antun Badurina.
Promociju knjige zaključio je šibenski biskup Ante Ivas. Rekao je kako je biskup Srećko bio svjetlo vjere i nade u teškim vremenima i da ga treba pamtiti kao rijetku sreću koja nas je obasjavala. Istaknuo je kako je biskup Srećko ostao upamćen kao veliki ekumenist i humanist koji je Šibenčanima, ali i cijeloj Hrvatskoj u teško ratno vrijeme pružao dragocjene riječi utjehe i ohrabrenja i koji se do posljednjeg dana zalagao za suživot i poštovanje ljudskih i etičkih vrijednosti.