Zagreb, (IKA) – Novi broj Glasa Koncila posvećen je izboru novoga pape, premda se do zaključenja broja još nije znalo tko je izabran. No, objavljeni su svi važniji i zanimljivi podaci oko i izbora ne samo novoga pape nego i njegovih predšasnika.
Od inozemnih vijesti u središtu su pozornosti kršćani u većinskome muslimanskom okruženju koji su izloženi svakodnevnim progonima i ubojstvima, o čemu govori naslov iz Pakistana: “Spaljeni domovi kršćana” i Libije: “Masovna uhićenja kršćana”.
Komentar “Komu služe političari?” usredotočen je na aktualni politički trenutak i pitanje koje vapi za odgovorom: “Posljedice antihrvatske politike su sve brže propadanje hrvatskih sela, depopulacija čitavih područja i sadašnja gospodarska kriza s pratećim osiromašenjem sve širih krugova hrvatskoga stanovništva. Ako je cilj politike bio slabljenje, razaranje, uništavanje hrvatskoga gospodarstva, onda je ta politika vrlo uspješna. No, čijim je interesima takva politika služila i služi danas?”
Pjesnik Petar Gudelj u razgovoru za Glas Koncila naslovljenom: “Bez jezika i zemlje nema države!” ističe činjenice, koje bi svaki rodoljub i dobronamjeran hrvatski građanin trebao biti svjestan: “Hrvatski je narod izrastao iz svog jezika, urastao u svoj jezik i oblikovao se u svom jeziku. Temelji i počeci hrvatske književnosti, kao i gotovo svih europskih književnosti, kršćanski su i biblijski. Bez biblijskog, novozavjetnog i starozavjetnog ključa, ne može se otključati ni razumjeti nijedan hrvatski književni tekst, od Marka Marulića do Miroslava Krleže. A tako će valjda ostati dok bude književnosti i jezika”. Admiral i jedan od najistaknutijih hrvatskih vojnih analitičara Davor Domazet-Lošo u predavanju u Sisku faktografski i s vojno-strateškog motrišta pojasnio povijesnu činjenicu da je Hrvatska čak četiri puta obranila Bosnu i Hercegovinu, što je posebice važno u kontekstu čestih neargumentiranih optužbi iz nekih inozemnih središta moći ali i nekih domaćih političara.
U teološkome promišljanju: “Zašto vjerujem” dr. Đuro Sabol s teološkog, sociološkog i etičkog motrišta dovodi do zaključka da iskrena i življena vjera u Isusa Krista kod velikoga broja ljudi pospješuje razvoj humanih odnosa unutar društva. O fenomenu osamljenosti i društvenoj stvarnosti, koja je potvrđuje, te zadaći svakog pojedinog kršćanina u njezinu prevladavanju, posvećena je rubrika “Vjera naših dana”. Posebno iskreno i dragocjeno svjedočanstvo o čistoći prije braka, što je u današnjem prevladavajućem življenju mladih gotovo arhaični raritet, daje bračni par Radojković, Dominika i Mudronja.
Reportaža iz Fužina, Liča i Zlobina je “klasična” zbog, nažalost, ustaljenog demografskog izumiranja ali je izazovna zbog pozitivnog “grča” tamošnjeg župnika i njegovih vjernika koji s puno energije, planova i konkretnih akcija žele ne samo zaustaviti taj trend nego i revitalizirati svoj kraj.
Započeo je i posebno zanimljiv povijesni feljton o (namjerno) zanemarenim činjenicama o jasenovačkome logoru, sažetima u naslov: “Gdje su pokopane jasenovačke žrtve?”. Pozornost će čitatelja privući i rubrika “Naši razgovori” koja odgovara na pitanje: “Može li rastavljena biti kuma?”, osvrt: “Postaje li Hrvatska Absurdistan?”, tekst o karitativnoj zajednici “Kruh milosrđa” i brojne druge rubrike za različite uzraste.