Kardinal Bozanić blagoslovio novi Križni put na Trsatu
Blagoslov križnog puta na Trsatu
Rijeka (IKA )
Kardinal se osvrnuo i na odreknuće od papinske službe Benedikta XVI. te je, među ostalim, rekao: "U Papinoj odluci želimo spoznati tragove Božje providnosti i ljudski odgovor u vjeri, stav odgovornosti, kršćanske slobode i ljubavi prema Crkvi"
Rijeka, (IKA) – Prva korizmena nedjelja u svetištu Majke Božje Trsatske bila je i prigoda za blagoslov novog Križnoga puta u Marijinu perivoju. Križni put u nedjelju 17. veljače blagoslovio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem. Tom prigodom kardinal je predvodio svečano euharistijsko slavlje te se osvrnuo na odlazak pape Benedikta XVI.
Papina vijest kako se odriče papinske službe sve nas je iznenadila i moram priznati da smo ju primili sa žaljenjem, ali i velikim pouzdanjem u Boga jer s velikim poštovanjem prema Papi ,koji je po svojoj savjesti donio odluku, motiviran radi dobra Crkve, i u toj odluci moramo gledati kako Benedikt XVI. tim činom nastavlja učvršćivati našu vjeru. “U Papinoj odluci želimo spoznati tragove Božje providnosti i ljudski odgovor u vjeri, stav odgovornosti, kršćanske slobode i ljubavi prema Crkvi”, istaknuo je kardinal Bozanić, dodajući da smo zahvalni Bogu za Papino služenje, kao i za obilje darova što ih je po njemu kao Petrovu nasljedniku dao svojoj Crkvi u ovom našem turbulentnom vremenu. “Posebno smo mu zahvalni za njegov apostolski pohod Hrvatskoj u lipnju 2011. prigodom Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji. Tijekom tih dana učvrstio nas je u ljepoti vjere, njegova nazočnost među nama bila je vidljiv znak Božje blizine prema svakom narodu”, istaknuo je kardinal Bozanić, dodajući kako Papino svjedočanstvo govori o punini života čovjeka koji je spreman slijediti Krista u predanju i poslušnosti vlastitoj savjesti.
Kardinal Bozanić govorio je i o smislu korizme i četrdesetodnevnog boravka Isusa u pustinji koja je u Svetom pismu označena kao mjesto Božje blizine, ali i čovjekove kušnje. Slika pustinje osobito je bogata porukom za kršćanski put u vjeri, istaknuo je kardinal, objašnjavajući da se pustinjski vjetar ne doživljava kao milovanje po licu niti kao povjetarac koji hladi. “Pustinjski vjetar pali kožu, peče oči i stavlja na kušnju čovjekovo srce. To je vjetar istine koji ne dopušta zavaravanje. Biti odveden u pustinju znači prihvatiti samoću koja je čovjeku neophodna da se oslobodi lažnih sigurnosti”. Tko ne prihvati takvu samoću, taj bježi od istine vlastitog života i igra se skrivača sa samim sobom. Tko nema svojih 40 dana za ispitivanje vlastitog života, ponašanja i djelovanja, taj ne dolazi nikada do pomirenja sa samim sobom, sa stvorenjima oko sebe i konačno s Bogom, takav čovjek uvijek ostaje agresivan u svojim obranama, poručio je kardinal Bozanić. Govoreći o važnosti svjedočanstva i poznavanja vjere, poručio je da ispovijedati vjeru ustima podrazumijeva javno svjedočenje i djelovanje. Vjera nikada nije samo privatni čin kršćanina i upravo zato što je slobodan čin zahtijeva društvenu odgovornost za ono što se vjeruje.
Uoči mise u Marijinu perivoju kardinal Bozanić blagoslovio je novi Križni put, rad akademskog kipara Ante Jurkića, postavljen zajedničkim darovima Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, svetišta Majke Božje Trsatske i trsatskih donatora. Radovi su počeli u srpnju, a dodatni povod njegove izrade visoki su jubileji: 800 godina od dolaska franjevaca u Hrvatsku, 500 godina provincija Bosna-Hrvatska i 300 godina krunjenja slike Gospe Trsatske.