Istina je prava novost.

Počele korizmene tribine u svetištu Majke Božje Bistričke

Prof. dr. Tonči Matulić istaknuo kako već postaje nepodnošljivo koliko ima ideološke ostrašćenosti u hrvatskom društvu, kao da smo u 1989., a ne u 2013. godini

Marija Bistrica, (IKA) – Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici u petak 15. veljače počelo je s održavanjem korizmenih tribina. Tema prve tribine bila je “Izazovi Crkve u hrvatskom društvu”, a predavač je bio teolog i dekan KBF-a u Zagrebu prof. dr. Tonči Matulić.
“Crkva snosi ogromnu odgovornost, ni jedna ustanova u ovom narodu ne snosi takvu odgovornost, ne samo zbog naravi njezine odgovornosti, jer ona je odgovorna za vječno spasenje naše, a ne za BDP i plaću”. Crkva je tu da nam pokazuje put spasenja, u nama njeguje klicu vjere, raspiruje strast ljubavi i luč nade, ljubavi prema Bogu i bližnjem. Iz tog života vjere, nade i ljubavi valja pristupiti svim ovim suvremenim izazovima, istaknuo je predavač.
Osvrnuo se i na trenutačnu društveno-političku sliku u Hrvatskoj, ocijenivši da nam je demokracija u Hrvatskoj danas lošija nego nakon Domovinskog rata. “A nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Tuđmana, željeli su se riješiti tog naslijeđa”, napomenuo je prof. Matulić i nastavio: “A ja danas vapim da se mi riješimo ovog današnjeg nasljeđa, jer već postaje nepodnošljivo koliko ima te ideološke ostrašćenosti u hrvatskom društvu, kao da smo u 1989., a ne u 2013. godini”.
U osvrtu na krilaticu o pomirbi hrvatskog naroda koju je lansirao Tuđman, prof. Matulić ističe: “Nitko se s nikim nije pomirio. Zašto? Zato jer smo napravili sadržajnu pogrešku. A to je da se ne mogu miriti ideologije. Mogu se miriti samo ljudi, a ideologije se međusobno proždiru. Dakle, ljude je trebalo osloboditi od ideologije, a i danas, 2013. godine, imamo ponovno povratak ostrašćenih ideologija, znači da nismo oslobodili ljude od ideologija, i za to smo odgovorni.
Na tom planu pomirbe ljudi nije se dovoljno učinilo i danas stojimo pred izazovima, koji su izazovi početka. Kad gledamo odnos Crkve i društva, odnos Crkve i svijeta, to su doista djetinje bolesti, a to je da trebamo tek naučiti hodati, osoviti se na noge. A ja u tom aspektu ne da ne gubim nadu nego mi je nada sav život, ne da ne gubim vjeru, nego mi je vjera sav život.”
Dr. Matulić osvrnuo se i na blagdan Stepinčeva i objavu pape Benedikta XVI. o odreknuću od papinske službe. Poveznicu ta dva događaja iz različitih vremena, prof. Matulić pronašao je u savjesti, u vrijednosti slobode i dostojanstva osobne savjesti. “Papa svugdje govori, kad ga izdaju fizičke, psihičke i duhovne snage, ne govori kad me izda vjera, nada i ljubav. Postoje neke pretpostavke da se ta služba može obnašati. Dosad smo bili odgajani i uvjeravani da je za dobro Crkve uvijek nužno ustrajati u službi. Papa sada izokreće. Ne, za dobro Crkve katkada je nužno odstupiti od službe”, istaknuo je prof. Matulić.
Predavanje je završio porukom: “Ključni problem nalazi se u čovjeku. Ključni problem nije politika, ekonomija, to je uvijek etički problem. Zato mi trebamo u sebi jačati etičke zalihe i na temelju tih zaliha u drugom koraku graditi tu građansku i demokratsku kulturu. Jer druge kulture nema. Crkva kojoj pripadamo, koja nas je odgojila ovakve kakvi jesmo, koja nam je donijela radosnu vijest spasenja kaže: To nije savršeni poredak, ali je za sada koliko znamo jedini čovjeka dostojan poredak, demokratski i građanski. Mi njega moramo izgrađivati.”

.