Zagreb, (IKA) – “Antologijski arhitektonski vodič Zagreba: 100 izabranih zgrada” autora Zlatka Karača i Alena Žunića, predstavljen je u utorak 29. siječnja u velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu. O knjizi koja je nastala na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu znanstveno-istraživačkoga projekta “Urbanističko i pejsažno nasljeđe Hrvatske kao dio europske kulture” voditelja prof. dr. Mladena Obada Šćitarocija, a objavljena u zajedničkoj nakladi UPI-2M Booksa i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorili su dekan Arhitektonskoga fakulteta prof. Boris Koružnjak, akademik Viktor Žmegač, prof, emeritus dr. Nikola Filipović i prof. dr. Fedja Vukić.
Predstavljanje je moderirala Silvana Buconjić, voditeljica naklade i distribucije nakladnika UPI-2M Booksa, na čiji se poziv odazvalo više sponzora i podupiratelja toga izdanja, među kojima i Zagrebačka nadbiskupija.
Diskurs knjige sastoji se u tome da se ograničuje na strogu faktografiju ali na način da ti podaci ne budu dosadni, rekao je između ostaloga akademik Žmegač, predstavivši kulturni vodič Zagreba kao stilsku povijest ne samo grada Zagreba nego i Europe. Žmegačeva konstatacija da je vodič “estetski užitak i temeljita edukacija”, provlači se kroz svih 100 izabranih antologijskih zgrada obrađenih u iscrpnim “kataloškim jedinicama”. Svaka je građevina predstavljena na dvostrukoj stranici s točnim nazivom, imenima arhitekata i graditelja, vremenom nastanka, tlocrtom, fotografijama, definicijom namjene, nizom servisnih informacija – od linija javnoga prijevoza, vremena razgledavanja, kontakt adrese, dokumentacije, literature do naznaka za važne zgrade u okruženju. Središnji tekstualni prilog za svaku “katalošku jedinicu” zgusnutim stručnim, ali razumljivim, jezikom tumači povijesne, urbanističke i arhitektonske odrednice svake pojedine građevine.
Uz 100 obrađenih zgrada u iscrpnim kataloškim jedinicama, u vodiču se upućuje i na više od 800 drugih kapitalnih zagrebačkih zgrada. Zagreb je u knjizi podijeljen u osam dijelova: Gornji grad i Kaptol; Donji grad – Istočni dio (Centar i Medveščak); Donji grad – Zapadni dio (Centar i Črnomerec); Trnje; Novi Zagreb; Sjeverni dijelovi grada (Podsljemensko područje); Zapadni dijelovi grada (Trešnjevka, Črnomerec, Podsused) te Istočni dijelovi grada (Peščenica, Maksimir, Dubrava, Sesvete). U odabir su uvrštene zgrade neupitne vrijednosti, ravnomjerno je prezentirana arhitektura svih razdoblja, afirmirana je raznolikost arhitektonskih tipova, ali i želja da u izboru bude zastupljeno štoviše relevantnih autora.
Izbor započinje s katedralom Uznesenja BDM, čiji počeci sežu u 11. stoljeće, pa se kroz različite dijelove grada i stilove gradnji, zaključuje sa zgradom Hrvatske biskupske konferencije iz 2011. godine, za koju je arhitekt Nenad Fabijanić nagrađen Godišnjom nagradom “Vladimir Nazor” 2012. godine. Zanimljiva je činjenica da je od tih stotinu predstavljenih zgrada uvršteno tridesetak sakralnih građevina: Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, Nadbiskupski dvor i katedralna utvrda s kapelom Sv. Stjepana, Kanoničke kurije na Kaptolu, crkva Sv. Franje Asiškoga i franjevački samostan, Utvrde Kaptola, crkva Sv. Marije na Dolcu, stari samostan klarisa na Gornjem gradu, crkva Sv. Ćirila i Metoda i Grkokatoličko sjemenište, crkva Sv. Katarine i isusovački kolegij, Stambeno-poslovni sklop Nadarbine Zagrebačke nadbiskupije (Mali Vatikan), Pravoslavna saborna crkva Presv. preobraženja Gospodnjeg, crkva Sv. Vinka Paulskog i samostana milosrdnica, evangelička Kristova crkva i župni dvor, crkva Sv. Blaža, crkva Sv. Ivana i pastoralni centar u Utrini, Nadbiskupsko dječačko sjemenište, Galjufov ljetnikovac, Alagovićev ljetnikovac, Arkade groblja Mirogoj s crkvom Krista Kralja, Crkva Uznesenja BDM i pavlinski samostan u Remetama, Upravna zgrada Hrvatske biskupske konferencije, crkva Sv. Franje Ksaverskog i kapela Majke Božje Sljemenske.
U “Appendixu” donose se kazala za lakše korištenje Vodiča poput: glosarija stručnih pojmova, bibliografije s oko 1000 izabranih naslova, popisa dokumentacijskih i arhivskih izvora, iscrpnih kazala zgrada složenih prema arhitektima, periodizacijskoj i stilskoj pripadnosti, tipovima, gradskim četvrtima i ulicama. Arhitektonski adresar Zagreba na kraju knjige donosi podatke koji su od važnosti za arhitekte: o bitnim ustanovama, upravnim tijelima, školama, knjižnicama, nakladnicima i knjižarama, časopisima, strukovnim udruženjima, izložbama i arhitektonskim manifestacijama, muzejima i galerijama.
S tim se vodičem, kako je istaknuo akademik Žmegač – “cijeli Zagreb gleda novim očima”. Na 300 stranica donosi se 10 preglednih karata po dijelovima grada, 520 ilustracija (fotografije, nacrti, pregledne karte), 1200 ključnih bibliografskih jedinica, 70 najvažnijih arhivskih i dokumentacijskih fondova, a obrađene zgrade neupitne su vrijednosti, za koje nesumnjivo postoji konsenzus struke.