Spomen na 435. obljetnicu herojstva na Gvozdanskom
Spomen misa na stradanja Gvozdanskog
Gvozdansko (IKA )
Gvozdansko, (IKA) – Svečano misno slavlje u spomen na 435. obljetnicu herojstva i hrvatskog mučeništva na Gvozdanskom 13. siječnja 1578. godine, predvodio je 13. siječnja u crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom vojni biskup Juraj Jezerinac u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem, kancelarom Sisačke biskupije mons. Markom Cvitkušićem, vojnim vikarom u Petrinji Miljenkom Majićem, vikarom katedralne župe u Sisku Ivanom Faletarom i domaćim župnikom Stjepanom Filipcem. Uz domaće vjernike obilježavanju toga jedinstvenog događaja u hrvatskoj povijesti odazvali su se i predstavnici Hrvatske vojske, branitelji i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata i brojni hodočasnici pristigli s područja Sisačke biskupije, Zagreba, Varaždina, Nove Gradiške i Splita. Biskup Košić u pozdravu je podsjetio da se na taj dan prije 435 godina na tome mjestu zbio neviđen događaj, hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog premca te kako su nakon tromjesečne Turske opsade hrabri hrvatski branitelji utvrde Gvozdansko svi izginuli, smrznuti na zidinama grada. “Ovdje je nadahnuće da se i mi danas trebamo hrabro boriti za Domovinu, danas, kad to više nije, hvala Bogu, oružana borba, ali je neprestana borba za ono što je dobro, pošteno, pravedno, istinito i vrijedno. Ovdje su i u II. svjetskom ratu Hrvati ginuli, a također i u Domovinskom ratu. Na taj način Gvozdansko objedinjuje sve te naše teške narodne tragedije, ali i ponos i hrabrost te nam poručuje da usprkos svim nedaćama, agresiji i nasilju, koje i danas podnose hrvatski ljudi, u nama treba prevladati hrabrost i ponos, da bismo svi bili dionici i hrvatske pobjede”, dodao je biskup Košić.
U homiliji biskup Jezerinac je, između ostalog, rekao kako su Hrvati kao pametan i mudar narod prihvatili kršćansku vjeru početkom 7. stoljeća u punoj slobodi, bez ikakve prisile i tako su krštenjem ušli u krilo Katoličke Crkve. O tome svjedoče brojni spomenici, a posebno mjesto zauzima Višeslavova krstionica. “Naši su pradjedovi prihvatili kršćansko svjetlo kao navještaj slobode i nade. I zato je tijekom stoljeća ostala kao neka duboka iskra u srcima sinova i kćeri hrvatskog naroda da se nismo dali ni od koga pokoriti, jer se uvijek budila svijest da smo za slobodu ne samo rođeni, nego i kršteni. Štoviše, Hrvati su se preko kneza Branimira obvezali da će svoje braniti, a tuđe poštovati. I ta je naša odrednica ostala sve do danas. O tome postoje brojni primjeri, među njima i obrana Gvozdanskog u vrijeme najezde Turaka u naše krajeve”, rekao je biskup i podsjetio na okolnosti junaštva branitelja te utvrde. Osvrnuo se i na Domovinski rat i branitelje te zapitao nismo li mi u Domovinskom – obrambenom ratu imali slične velikane poput onih iz Gvozdanskog te upozorio da umjesto da se njima ponosimo kao herojima, spremni smo se njih odreći i poslati ih na međunarodna sudišta da im sude oni kojima bi trebalo suditi. Već je vrijeme da budemo ponosni na svoje kršćanske korijene, koji su hrvatski i katolički, na naše branitelje, da znamo cijeniti našu kulturnu i kršćansku baštinu s kojom bi se mogli ponositi mnogi narodi kad bi je imali. Na to nas obvezuje i ova godina koju je Papa proglasio Godinom vjere, upravo zato da Crkva obnovi zanos vjere u Isusa Krista, koji je pravi Bog i pravi čovjek, istaknuo je biskup Jezerinac i poručio kako je potrebno aktivirati snagu vjere i hrvatskog identiteta i reći javnosti da postoje svetinje koje se ne smiju rušiti. Ljepoti misnog slavlja pridonijeli su gardisti Počasno zaštitne bojne OS RH i povijesne postrojbe Turopoljski banderij i Kliški uskoci u svečanim odorama te mješoviti zbor katedralne župe iz Siska. Slijedila je procesija sudionika do spomen križa gdje je molitvu za duše žrtava Gvozdanskog predmolio biskup Košić, a nakon koje je održan prigodni program.