Osijek, (IKA/TU) – Misu na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, u osječkoj konkatedrali Sv. Petra i Pavla predvodio je đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić u zajedništvu s domaćim župnikom mons. Adamom Bernatovićem, vlč. Tomislavom Lasićem i đakonom Markom Martićem.
Svetkovina Bogojavljenja stavlja nam pred oči sliku kako ljudi odasvud hrle k Novorođenome te je rođenje Isusa Krista stavljeno u obzor čitavoga svijeta, to je blagdan općeljudskog susreta s Bogočovjekom i istodobno blagdan kršćanskog univerzalizma, rekao je mons. Hranić i istaknuo:
“Danas je svijet opet pred određenim duhovnim raspadom, raspadom vrednota koje čine temelj ljudskog zajedništva. Kao da se izgubilo na obzorju ono što bi ljude zvalo na okup. Nitko ne diže oči prema gore, nego svi traže svoj put na zemlji: narodi se razilaze, traži se i naglašava prije svega ono što nas međusobno dijeli, po čemu se razlikujemo, a ne traži se ono što nas međusobno spaja. No, kršćanstvo trajno traži put međusobnog zajedništva. Ono je nezamislivo bez univerzalnosti. Kršćanstvo je nezamislivo bez stalnog napora da se dođe do općeljudskog zajedništva, da se ljudi međusobno prihvate u svom punom osobnom dostojanstvu, u svom povijesnom, kulturnom i svakom drugom identitetu, te da zajedno grade svijet”.
Biskup je istaknuo da neke vrednote moraju biti neporecive u svim kulturama i oblicima ljudskog života, njih nitko ne može i ne bi smio dovoditi u pitanje, jer u protivnom u pitanje dovodi i svoje pravo ljudsko određenje. Biskup je istaknuo i kako trojica mudraca svjedoče da općeljudske vrednote najprije otkrivaju intelektualci, no tu je i kralj-tiranin, zemaljski silnik koji je po vladalačkom lukavstvu htio iskoristiti mudrace za svoje mračne namjere.
“Jedno je od trajnih iskustava svijeta – da vlast želi iskoristiti znanstvenike i intelektualce. Uvijek smo svjedoci da neki ljudi od znanosti i kulture, intelektualci i književnici, koji bi se trebali baviti traženjem onoga najboljeg za sav ljudski rod, što ujedinjuje sve ljude; koji bi trebali biti poticaj za otkrivanje univerzalnih vrijednosti, služe nekim vlastodršcima. Takvi su intelektualci, koji svoje sposobnosti ne usmjere na dobro, nego na opravdavanje postupaka vlasti i vlastodržaca, često izvorište velikih zala”, upozorio je mons. Hranić i uputio na tri velike vrijednosti koje su bile važne nekada, danas i koje će biti važne uvijek, u svako vrijeme, a to su: poklon Bogu, poklon čovjeku i priznanje Božjeg gospodstva. “Usvajanje tih vrednota smisao je slavljenja božićnog otajstva. To usvajanje vrednota znači obraćenje, koje nas vodi krštenju i preporođenju u Isusu Kristu po krsnoj vodi”, rekao je, između ostaloga, biskup.

.