Gospić, (IKA) – Gospićko-senjski biskup Mile Bogović predslavio je tradicionalno misno slavlje na Božić u gospićkoj katedrali Navještenja BDM u koncelebraciji gospićkog župnika i dekana mons. Mile Čančara i više svećenika i đakona. Liturgijskom glazbom i pjevanjem božićnih pjesama misu je animirao katedralni zbor pod vodstvom i uz orguljsku pratnju s. Velimire Marinović. Crkva nam u ovoj godini posebno preporučuje korištenje poruka Drugoga vatikanskog sabora i što piše o vjeri u Katekizmu Katoličke Crkve, istaknuo je biskup u propovijedi. No, pritom ne smijemo zaboraviti na ono čime se je hranila vjera naših starih jer smo svi mi izrasli iz vjerničke sredine. Vjera naših starih posebno se izrazila u nekim crkvenim vremenima, a ponajviše u božićno i uskrsno vrijeme. Ona je prožela naše božićne pjesme i običaje i preko njih kao u posudama vjera je prenošena od starijih naraštaja na mlađe, od roditelja na djecu. Nisam naišao niti čuo da igdje postoje božićne pjesme koje bi na ljepši način izrazile božićno otajstvo i vjernije prepjevale evanđelje nego naše pjesme. Osjećaji su se iz crkve prenosili u obitelji, među učene u školama i među jednostavne na pastirskim ispašama. Taj osjećaj se tako usjekao u našega čovjeka da on i danas pokrene kršćansko razmišljanje velikog broja Hrvata, i onih koji se ne očituju kao vjernici u drugim vremenima. Istina je, napomenuo je biskup Bogović, da nema u Hrvatskoj 86% takvih katolika koji su redovito na nedjeljnim misama i u svim prilikama reagiraju kao vjernici katolici, ali i takvi u dubini duše gaje kršćanski osjećaj koji se očituje u presudnim časovima. Možemo iskreno reći da hrvatski čovjek zahvaćen vjerom, zaključio je.
Govoreći o komercijalizaciji Božića, mons. Bogović upozorio je da trgovci i trgovački lanci promidžbom potiču među ljudima osjećaj da treba mnogo darovati, odnosno da kod njih te darove kupe. Malo po malo i u nas prevladava potreba da se ljudi iskazuju po skupoći dara a ne po odnosima među ljudima. Tako se stvara dojam da je Božić bogatiji što su skupocjeniji darovi koje smo primili, što je bogatiji stol na sam dan Božića. Danas je to već dobro razrađena metoda kako probuditi u ljudima osjećaj da je vrijeme darivanja i da budu širokogrudni u kupovanju darova upravo u ovim ili onim trgovinama. Kažemo da se Božić na taj način komercijalizira. Kao nosioca prave dobrote nevjernici stvaraju Djeda Mraza kojemu sve možeš staviti u saonice. On je pokupio nešto od sv. Nikole nešto od Božića i tako iz nepoznatog i nepostojećeg mjesta kreće u svijet nepostojeće stvorenje da širi dobrotu. Izmišljaju nekog nestvarnog darovatelja koji je još darežljiviji od Isusa. On je vječno star, bogat a dobar, svima dijeli, svuda dospije i nikada mu ne ponestane darova. On ništa ne brani (kao Crkva), ništa ne traži, priključit će se u veselju i zabavljati ljude. Isusa se nastoji učiniti suvišnim i nepotrebnim, kad imamo tako “divno” rješenje. Jer Isus traži da se mijenjamo na bolje, da se obratimo, da mi živimo tako da budemo dar svojoj braći. Naša vjernička sigurnost je u tome da je Bog po Isusu pokazao dokle je spreman biti i živjeti za svakog čovjeka. Taj osjećaj izražavaju naše stare božićne pjesme i božićni običaji. Učite djecu da upoznaju tu Isusa Krista. Mi ih danas možemo uputiti na lijepe vjeronaučne knjige; odrasle možemo uputiti na bogatu literaturu, pogotovo na tekstove Drugog vatikanskog sabora i Katekizam Katoličke Crkve. Ali, okoristite se bogatstvom božićne poruke koju nam daju naše božićne pjesme i božićni običaji. Pjevajte ih u obitelji i u crkvi, pričajte međusobno svoja božićna sjećanja i običaje. Oni su vjernički obogatili naše starije, oni će obogatiti i ojačati našu osobnu vjeru, poručio je biskup Bogović.