Zagreb, (IKA) – Kršćanski akademski krug prigodnim programom obilježio je u četvrtak 13. prosinca u Zagrebu desetu obljetnicu utemeljenja te izlaženja časopisa za intelektualna i duhovna pitanja “Nova prisutnost”.
U pozdravnoj riječi predsjednik Kruga dr. Ante Škember istaknuo je izvornu zadaću Kruga, a to je evanđeoski zahtjev radikalnog prihvaćanja kraljevstva Božjeg. Malo stado, kvasac, svjetlo, luč, stavljanje ruke na plug, otvorenost – širine su na kojima se Krug želio graditi i rasti. To su značajke dosljednih Kristovih učenika. Članovi Kruga trebali bi, dakle, biti ni više ni manje nego dobri i dosljedni, izvrsni kršćani unutar sebe, a time i unutar današnjeg svijeta i hrvatskog društva, rekao je Škember. Ako se u proteklih deset godina djelovanja Kršćanskog akademskog kruga u tome u dovoljnoj mjeri nije uspjelo, uzrok treba tražiti u nedosljednosti shvaćanja potrebe trajnog obraćenja, izostanka duhovnosti za kojom kršćanin cijelog života mora težiti.
Pojedini kršćanin i skupina kršćana može se osobno graditi i zajedno izgrađivati onkraj činjenice kakvo je stanje u Crkvi. Treba, dakle, pomišljati na iskreno i trajno obraćenje koje se živi kroz osobnu zauzetost i zalaganje. Obratiti se u smislu prihvaćanja Krista znači postati dio zajednice vjernika, to znači da su zajednica i zajedništvo sastavni dio evanđeoskog obraćenja. Obraćenje nije trenutačan i gotov čin, ono se živi u zajedništvu s drugima, bez toga nema ni kršćanstva, ni Crkve, upozorio je predsjednik KRAK-a, te istaknuo da stoga Kršćanski akademski krug treba imati pred očima osobno obraćenje i duhovnost svojih članova kako bi oni mogli djelovati u svojim obiteljima, profesionalnim sredinama pisanom i govorenom riječju.
O Krugu i njegovu duhu govorio je jedan od suutemeljitelja akademik Ivan Supičić. Istaknuo je kako je to prigoda prisjetiti se izvorne vizije, pravih motiva te da se ponovno probudi svijest o tome. K tome to je prigoda da se promisli o izazovima i izgledima da se uz pomoć novih, mlađih snaga dosadašnji put poboljša, širi. Akademik Supičić rekao je kako na pitanje “što je trebao biti Krug”, on odgovora kako je to trebao biti krug ljudi dobre volje, krug velike blagosti i neisključivosti, univerzalnosti. Ne krug velikih riječi, ljudi koji će se nabacivati frazama, ideologijama, koncepcijama, nego koji prije svega svojim skromnim, dobrim djelima nastoje nešto pridonijeti ovaj našoj zemlji.
Duh i djelo Željka Mardešića lebdio je nad počecima Kruga, jer njegov životni primjer, njegove ideje i radovi, sloboda i širina duha koje je on svjedočio, dubina intelektualnih poniranja to je bilo i ostalo nešto jedinstveno, rekao je akademik Supičić te istaknuo da je Krug od početka počivao na dva stupa. Jedan je bio stup ljudske i društvene zauzetosti i založenosti, a drugi je bio želja za duhovno i intelektualno produbljenje.
Također je istaknuo kako snaga Kruga nije bila u brojčanosti, nego u izvrsnosti i to ne toliko u izvrsnosti koju je Krug ostvarivao, koliko u izvrsnosti prema kojoj je više ili manje težio. Želio je biti posebna snaga koja bi na što višoj razini spojila duhovnu i intelektualnu sastojnicu, koja bi slobodno promicala i svjedočila proročki, istinski i dubinski, evanđeoski i koncilski. Podsjetio je i na Manifest iz godine 2009. u kojem se ističe kako ne može biti autentičnog kršćanstva bez ljudskosti i čovjekoljublja. Zato se u manifestu Krug zalagao za takvo kršćanstvo koje će u suradnji s drugim relevantnim duhovnim i intelektualnim snagama čovječanstva biti kadro donijeti sretnijeg čovjeka te bolji svijet. Riječ je bila i ostala o stvarnom istinskom poštovanju, bratskom prijateljstvu i ljubavi prema čovjeku svih religija, svih svjetonazora, svih kontinenata i zemalja. I bez takve univerzalne ljubavi nema kršćanstva, zaključio je akademik Supičić.
O gradnji duhovnoga doma govorio je Petar Barun, dipl. teol., dipl.agr. Obnova čovjekova srca, osobe ponajprije je obnova duhovnog doma u nama, rekao je te istaknuo kako se ti duhovni susreti ne iscrpljuju u polemikama i mudrim nadmetanjima, učenim predavanjima , već u osluškivanju Božjeg razgovora s nama ljudima. Zajednički smo tražili način kako suvremeni čovjek može postaviti komunikaciju s Bogom i to smo prakticirali. Nastojali smo sami obnoviti Crkvu u nama, da bismo mogli obnoviti Crkvu u širem smislu, jer isto tako vjera se obnavlja vjerom, ljubav se obnavlja Ljubavlju pisano velikim slovom, molitva se obnavlja molitvom, rekao je Barun te istaknuo kako će se u tom vidu nastaviti u sljedećoj godini razmatranjem Ivanova evanđelja.
Časopis “Nova prisutnost” kratko je predstavila glavna i odgovorna urednica doc. dr. Katica Knezović. Istaknula je, kako je u proteklih deset godišta objavljeno 26 svezaka. Od 2003. do 2006. objavljivana su po dva sveska, a od tada po tri sveska godišnje. Svi svesci dostupni su i u elektroničkom obliku na portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske “Hrčak” (http://hrcak.srce.hr/nova-prisutnost). Istaknula je kako to donosi i rezultate, jer su neki svesci učitani više tisuća puta, što u mnogome nadmašuje nakladu tiskanog izdanja. Tako elektroničko izdanje daje novu prisutnost “Novoj prisutnosti”.
U prigodi obilježavanja obljetnice zahvalnica je uručena akademiku Ivanu Supičiću za sve ono što je dao da Kruga bude, da opstane i da ima temelje za daljnje djelovanje. Akademik Supičić zahvalio je članovima Kruga na prijateljstvu i zajedništvu. Zahvalnicu je dobila i Kršćanska sadašnjost. U programu je sudjelovala i članica Kruga Alka Pintarić, recitiranjem svojih pjesama te učenici Osnovne glazbene škole “Rudolfa Matza” iz Zagreba.