Zagreb, (IKA) – Svečanim misnim slavljem koje je u petak 7. prosinca predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić zagrebačka župa sv. Marka Križevčanina proslavila je 75. obljetnicu svoga postojanja. Za tu proslavu vjernici su se pripremali devet mjeseci, od veljače do listopada. Svakog 7. u mjesecu zajednice i skupine koje djeluju u župi pripremale su razne duhovne programe. A 7. u mjesecu odabran je zato što se 7. rujna liturgijski slavi sv. Marko Križevčanin, uvodno je pojasnio domaći župnik Damir Bačun. Podsjetio je kako je župu 7. studenoga 1937. godine osnovao nadbiskup Alojzije Stepinac, a on se i zauzeo za prikupljanje novca za izgradnju crkve za koju je kamen temeljac postavljen 23. lipnja 1940., a sama crkva blagoslovljena je 21. prosinca 1941. godine.
Svečanu misu koncelebrirali su zamjenik biskupskog vikara za grad Zagreb mons. Zvonimir Sekelj, svećenici Trešnjevačkoga dekanata predvođeni dekanom Davorom Štuljanom, kao i župnici susjednih župa te svećenici koji su nekada u toj župi službovali kao kapelani. U homiliji kardinal Bozanić stavio je naglasak na Godinu vjere i novu evangelizaciju. Istaknuo je kako Papa želi da u središte našeg vjerničkog razmišljanja stavimo vjeru. Zapravo želi da se mi propitkujemo kakva je naša vjera, i još više što vjera znači u našem konkretnom životu. Od prosvjetiteljstva naovamo pitanje vjere drukčije se postavlja. U prošlom stoljeću živjeli smo vrijeme tzv. borbenog ateizma, a zamijenilo ga je vrijeme praktičnog ateizma. Više se ne napada Boga izravno, dapače Boga se tu i tamo spomene, govori se o kršćanskim blagdanima ali na takav način da se uzme samo onaj vanjski okvir, a da se sadržaj isprazni. Zapravo, želi se nametnuti i promiče se stil života da čovjek živi kao da Boga nema, upozorio je kardinal, te istaknuo kako nam Sveti Otac otvara milost Godine vjere gdje želi i poziva čitavu Crkvu da vjeru stavi u središte svog propitivanja. Kardinal je posvijestio kako vjera za nas nije u prvom redu obaveza, već je to naša potreba, jer vjera daje čovjeku posebne mogućnosti. Vjera mu omogućuje da nađe smisao života. To je naša potreba i čovjek koji živi vjeru on nosi bogatstvo u sebi. Ne može se to često lako izreći, ali to se vidi i osjeća: sklad života, mir usred svih pritisaka izvana i iznutra. Vjera pomaže čovjeku kako živjeti, rekao je kardinal te podsjetio kako vjera počinje od Boga, jer je Bog onaj koji dolazi k čovjeku, a o tome nam govori i došašće.
U osvrtu na župni jubilej, kardinal je posvijestio važnost župe, jer je ona zajednica vjernika koji se okupljaju da slušaju Božju Riječ, da zajedno mole i da se u njoj nadahnjuju za svoj život. Župa je i zajednica koja nas povezuje i koja nas upućuje na druge, tj. da ne smijemo misliti samo na sebe, jer “ja sam vjernik u zajednici i ja se kao takav doživljavam dijelom ove zajednice u kojoj imam svoja prava, ali i svoje obveze”. Naglasio je kako se tim misnim slavljem zahvaljuje Bogu za 75 godina navještaja evanđelja, evangelizacije. U tom kontekstu pojasnio je i sam pojam nove evangelizacije. Kad Papa govori o novoj evangelizaciji misli na nas, na one koji su upoznali Isusa, koji poznaju evanđelje, ali koji trebaju napraviti jedan korak naprijed. Koji to korak od nas očekuje Sveti Otac i Crkva; u čemu se mi tu moramo pomaknuti kad je riječ o novoj evangelizaciji, upitao je kardinal, te istaknuo kako je možda bolje postaviti pitanje tko je to u Crkvi evangelizator, tko je onaj koji naviješta? U Crkvi je evangelizator svaki koji je kršten i koji je primio sakrament potvrde, sakramente kršćanske inicijacije. On je pozvan da ono što je upoznao, da ono što živi životom i svjedoči, podsjetio je kardinal te uputio na riječi pape Pavla VI. kako “samo oni koji evangelizirani mogu evangelizirati”.
Dakle, koliko mi evanđelje svjedočimo i živimo toliko smo evangelizatori u sredini u kojoj živimo. To stoji pred svakim od nas, jer svi smo mi pozvani na jedan novi žar, na novo oduševljenje na novo svjedočenje života po vjeri. To je nova evangelizacija, i na to smo svi pozvani čitava Crkva, ne samo biskupi, ne samo svećenici, nego svaki vjernik u sredini u kojoj živi, rekao je kardinal, te podsjetio kako nam sredina u kojoj živimo nameće razne stilove života i često puta smo pozvani da obrazložimo ono što vjerujemo, da branimo i tumačimo svoje stavove. U tom kontekstu posebno se obratio roditeljima, jer su oni pozvani na tu novu evangelizaciju u odnosu na obitelj, na djecu.
Vi ste prvi prenositelji vjere i morate biti duboko svjesni ovoga: vaše dijete će prihvatiti vjeru koju vi svjedočite. Vi ste pozvani da budete životom i riječima svjedok vjere za svoju djecu i vi ste pozvani da ono što živite prenosite. Što dijete dobije u obitelji to nosi čitavog života i onda kada nam se čini da možda u određenom razdoblju razvoja dijete okreće leđa nekim stavovima koji su prenosili roditelji. Nemojte ni tada gubiti nadu jer ono što je dijete, mladi čovjek primio u obitelji kad-tad će doći njemu u svijest i to nije izgubljeno, posvijestio je kardinal, te nastavio: “Vi, dragi roditelji, dobro osjećate u kakvim prilikama i neprilikama žive vaša djeca. Zato budite im blizu, budite im od pomoći, razgovarajte s njima. Neka vam ne bude teško trošiti vrijeme u razgovoru i zajedništvu sa svojom djecom. Na vama je osobito dok su djeca malena, da pratite ono što se nudi vašoj djeci. Osobito u školama, jer škola mora poštivati stav i svjetonazor roditelja i nikad protiv toga ne može škola ići”. Misno slavlje pjevanjem je uveličao Mješoviti župni zbor i zbor mladih Laudes.