Zagreb, (IKA) – Državni arhiv u Pazinu i Hrvatsko katoličko sveučilište priredili su predstavljanje knjige “Juraj Dobrila: De confessione sacramentali” u utorak 4. prosinca na HKS-u u Zagrebu. Ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu dr. sc. Elvis Orbanić podsjetio je kako se ove godine navršava 200 godina od rođenja, po mnogim povjesničarima, najznačajnijeg Istranina ne samo 19. stoljeća – biskupa, dobročinitelja, političara, nakladnika, prosvjetitelja i na koncu čovjeka neprijeporno velikog srca Jurja Dobrile. Državni arhiv u Pazinu u kolovozu 2009. godine pokrenuo je projekt identificiranja, evidentiranja i prikupljanja arhivskog gradiva Jurja Dobrile te dopunskih izvora za proučavanje njegovog života i djelovanja. U sklopu spomenutog nastojanja pribavljena je i preslika Dobriline doktorske radnje koju je obranio na Višem institutu za obrazovanje svećenika pri sv. Augustinu (Augustineum) u Beču 1842. godine. Ovim izdanjem Državni arhiv u Pazinu želi dati još jedan obol obilježavanju višestrukih obljetnica Jurja Dobrile: rođenja (1812.), doktoriranja (1842.) i smrti (1882.) čovjeka čije je javno djelovanje dugo 40-ak godina, navlastito pridonijelo razvoju kvalitete i ne samo kulturnog obzorja naroda najvećeg hrvatskog poluotoka, rekao je dr. Orbanić.
Profesor povijesti 19. st. na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli dr. Nevio Šetić, ujedno recenzent knjige, istaknuo je kako je Dobrila djelovao na vrlo odgovoran način kao pripadnik crkvenih elita Habsburške monarhije, bio je potpuno obaviješten i učinio je ono što je bila njemu zadaća. Čak i oni koji misle da nije volio politiku i da nije sudjelovao u njoj, u politici je on ostavio najdublji temelj, ono što bi i danas trebalo biti a to su poštenje, iskrenost, humanost i čestitost. Bio je na razini vremena i duha vremena u kojem se živjelo, istaknuo je dr. Šetić.
Docent na područnom studiju Teologije KBF u Rijeci dr. Marko Medved osvrnuo se na samu obradu teme, tj. sakrament pokore u nauku svetih otaca. Cilj doktorske radnje je na temelju kršćanske starine ukazati na neutemeljenost protestantskog nauka o ispovijedi. Dobrila želi opovrgnuti protestantske teze da ispovijed nije bila od početka, već da je iznašašće koncila, rekao je Medved te upozorio kako je stil pisanja disertacije možda grub našem uhu u ekumenskom vidu, ali moramo imati u vidu da je ona pisana u prvoj polovici 19. st.
Autor prijepisa i prijevoda disertacije prof. dr. Mate Križman dao je osvrt na sam rukopis, za koji je rekao kako bi bilo zanimljivo istražiti je li to stvarno pisano Dobrilinom rukom, pošto je praktički riječ o krasopisu. Osvrćući se pak na sam jezik, Križman je istaknuo kako je Dobrila dobar latinist, a poznavao je i druge jezike. Kratko se osvrnuo i na pojedina poglavlja same disertacije, odnosno pojedine crkvene oce koje je citirao Dobrila, ujedno pojašnjavajući samo mjesto ispovijedi kroz povijest.
Rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić istaknuo je kako HKS ovim predstavljanjem želi pokazati hrvatskoj javnosti i gradu Zagrebu važnost onoga što je Dobrila činio.
Najavio je i izložbu o biskupu Dobrili koju je pripremio Državni arhiv u Pazinu, a na HKS-u će gostovati u ožujku iduće godine.
Predstavljanju knjige nazočio je i umirovljeni porečki i pulski biskup Ivan Milovan.
Po završetku predstavljanja izdanja, biskup Milovan je u izjavi za Informativnu katoličku agenciju istaknuo važnost djela, poglavito za Crkvu. Izrazio je radost što je o 200. obljetnici rođenja biskupa Dobrile još jedan dokument iz njegova života, njegova doktorska disertacija ugledalo svjetlo dana. “Riječ je o teološkoj misli onog vremena, ali i razmišljanja mladog svećenika koji je svojom pojavom i djelatnošću obilježio cijeli život naše biskupije, Istre onog vremena i na neki način Hrvatske onog vremena. Zahvalni smo svima koji su dali truda da se to prevede. Vjerujem da će mnogima koji se zanimaju za biskupu Dobrilu biti drago da mogu primiti u ruke ovo izdanje njegove doktorske radnje”, rekao je biskup Milovan.