Split, (IKA) – Trećega dana znanstvenoga simpozija, u subotu 1. prosinca, koji se odvija u prigodi 100. obljetnice rođenja splitsko-makarskoga nadbiskupa Frane Franića, upriličeno je osam predavanja u prijepodnevnom dijelu programa u dvorani splitske bogoslovije. Program, kojemu je nazočio generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Ivan Ćubelić, započeo je predavanjem dr. sc. Ivice Žižića o temi “Liturgijske teme u spisima splitsko-makarskog nadbiskupa dr. F. Franića”, koje je zbog izostanka predavača, pročitao mr. sc. Jenko Bulić. U izlaganju dr. Žižić ističe da se nadbiskup Franić za vrijeme Drugoga vatikanskog sabora nadasve zauzimao za uvođenje živog jezika u liturgiju Crkve kako bi vjernici mogli djelatno i plodno sudjelovati u svetim otajstvima. Također je istaknuo nadbiskupov napor da koncilske liturgijske odredbe primjeni u liturgijskom životu svoju mjesne Crkve, na što je poticao svoje svećenike a i sam se u tomu osobno zalagao. Dr. sc. Josip Delić govoreći o temi “Osnivanje župa i gradnja pastoralnih objekata” istaknuo je da je nadbiskup Franić svome 34-godišnjem pastirskom pastoralnom radu osnovao 24 župe te se brinuo da u svakoj župi postoje prikladni uvjeti za pastoralno djelovanje. Tako da je u svom dugom pastirskom djelovanju nadbiskup Franić, u većoj ili manjoj mjeri, pridonio gradnji ili obnovi stotina vjerskih objekata (crkava, zvonika, župnih kuća, pastoralnih centara) u svojoj nadbiskupiji. Ujedno je, čini se, prvi biskup u Katoličkoj Crkvi koji je iskoristio nove uvjete koji su omogućavali mjesnom ordinariju. Naime, kada je stupio na snagu dekret Svete Stolice koji je to omogućavao (15. 08. 1966.) istoga dana utemeljio je osam novih župa od kojih je četiri predao na upravljanje redovnicima. U teškim uvjetima u kojima je živio uz brojna ometanja sa strane komunističke vlasti i u materijalnoj oskudici nadbiskup Franić je iz osobne žrtve i prošnje po svijetu uspio omogućiti vjernicima slušanje Božje riječi i slavljenje sakramenta u sakralnim objektima.

O temi “Priprava i održavanje 55. splitske sinode” govorio je dr. sc. Ivan Jakulj, koji je iscrpno prikazao pripremu i tijek te sinode. Predstavio je to kao veliki pothvat nadbiskupa Franića za koji se nadbiskup osobno zauzeo i angažirao brojne stručne osobe kako bi sinoda uspjela. Nakon nekoliko godina priprema, sinoda je održana u dva dijela: u jesen 1986,. i u proljeće 1987. Obilježje sinode je veliko sudjelovanje vjernika laika, čak 28, a od toga 8 žena sudjelovalo je u radu te sinode. Akti sinode tiskani su pred samo umirovljenje nadbiskupa Franića te dr. Jakulj u zaključku sa žaljenjem konstatira kako nova crkvena vlast u Splitu nije iskoristila brojne zaključke i pastoralne perspektive 55. sinode, odnosno baštinu nadbiskupa Franića. Dr. sc. Ivan Bodrožić, govoreći o svećeničkom zajedništvu i skrbi za duhovna zvanja, istaknuo je da je nadbiskupu Franiću na srcu bilo svećeničko zajedništvo kao preduvjet plodnoga pastoralnog djelovanja i same svetosti crkvenih službenika. Nadbiskup je očito idealizirao svećenike i svećeničku službu pa je u tom idealiziranju pomislio da je moguće da i dijecezanski kler živi prema evanđeoskom savjetu siromaštva, a zahtjev zajedništva bi ih obvezivao da svatko radi koliko može, a iz zajedničke blagajne uzme koliko mu treba. Kad je riječ o promicanju duhovnih zvanja istaknuo je veliku brigu nadbiskupa prema odgojnim zavodima u Splitu: Nadbiskupskom sjemeništu i Centralnom bogoslovnom sjemeništu. Kao doprinos promicanju duhovnih zvanja ukazao je na nadbiskupov običaj da svake godine u svojim odgojnim zavodima razgovara sa svakim sjemeništarcem i bogoslovom.

Uslijedila su dva predavanja o Franićevoj suradnji s redovnicima i redovnicama dr. sc. Jure Brkana i s. Manete Mijoč. Oboje predavača istaknuli su veliku nadbiskupovu otvorenost i veliko poštivanje prema redovnicima i redovnicama koje je smatrao istinskim duhovnim blagom svoje mjesne Crkve. Iz takvog pristupa poticao ih je da budu vjerni svojim redovničkim zavjetima i sam se osobno brinući da im življenje tih zavjeta bude što lakše.

Silvana Burilović izlagala je o temi “Pisani oblik komunikacije nadbiskupa s vjernicima i društvom”. Istaknula je važnost i bogatstvo Franićeva pastorala pisane riječi, a njegova briga za tisak, za izdavačku djelatnost i promicanje pisane riječi očitovala se još dok je bio pomoćni biskup 1954. godine kada je obnovio Službeni vjesnik Biskupije splitske i makarske te mu je dugo bio urednik. U njemu je objavljivao svoje poruke, poslanice, propovijedi, okružnice, službene i neslužbene, potpisane i nepotpisane tekstove. Sa suradnicima je pokrenuo 1966. reviju filozofsko-teološki časopis za kršćansku kulturu Crkvu u svijetu, kojoj je bio prvi urednik. Pisani su mu radovi pogotovo znanstvenog i šireg religiozno-društvenog karaktera, razasuti po brojnim časopisima, zbornicima, glasnicima i novinama, u nas i u svijetu. Tek mali mu je dio objavljen u knjigama. Navela je šest Franićevih knjiga: “O izvornoj pravednosti i istočnom grijehu prema Duns Scotu”, “Povijest filozofije”, “Bit ćete mi svjedoci, “Putovi dijaloga”, “Putovi dijaloga II.” “Crkva – stup istine”, istaknuvši da Franićev pastoralno-doktrinarni i duhovno-poticajni spisateljski rad zasigurno obuhvaća oko šest stotina radova. Mr. sc. Mirko Mihalj govorio je o temi “Pastoralni pohodi hrvatskim iseljenicima” s posebnim naglaskom na tromjesečni pastoralni pohod koji je nadbiskup Franić 1971. godine obavio pohodivši vjernike Hrvate u Australiji, Novom Zelandu, Tasmaniji i u Južnoj Americi. O tom pastoralnom pohodu nadbiskup je izvijestio u Vjesniku Splitsko-makarske nadbiskupije na više od 70 stranica. S jedne strane isticao je otvorenost, dobrodušnost i radost Hrvata zbog pastirskog pohoda, a istodobno je s žaljenjem konstatirao kako brojni Hrvati koji su napustili lijepu svoju domovinu rade najteže poslove u dalekim, škrtim zemljama. Zapisao je također da brojni prestaju biti svjesni svoga nacionalnog identiteta, a kod brojnih je upitan i vjerski identitet. Program su moderirali: Jadranka Garmaz i Mladen Parlov.

Popodnevni dio programa počeo je u 16 sati u dvorani konkatedrale Sv. Petra u Splitu predavanjem Mladena Parlova: “Blažena Djevica Marija u životu i misli nadbiskupa Franića”; slijede predavanja: Jure Bogdan: “Potpora vjernicima laicima i mladima”; Josip Marcelić: “Otvorenost nadbiskupa Franića duhovnim pokretima”; Božidar Nagy: “Doprinos nadbiskupa Franića utemeljenju Doma hrvatskih hodočasnička u Rimu”; Marinko Vidović: “Nadbiskupove bilješke iz Duhovnog dnevnika”. Moderatori su: Nediljko A. Ančić i Dušan Moro. Istoga dana misa je u konkatedrali Sv. Petra u Splitu u 18 sati. U nedjelju 2. prosinca u župnoj crkvi u Kaštel Kambelovcu u 10.30 sati prigodno je slovo o liku i djelu Frane Franića, a u 11 sati svečano misno slavlje.