Rim, (IKA) – Požeška biskupija pridružila se od 5. do 9. studenoga nacionalnom hodočašću u Rim prigodom Godine vjere u znak zahvalnosti papi Benediktu XVI. za pohod Hrvatskoj. Pod vodstvom biskupa Antuna Škvorčevića svećenici, novozaređeni đakoni, bogoslovi i drugi vjernici, predstavnici svih dijelova biskupije imali su vlastiti program a zajedno sa svim hodočasnicima iz Hrvatske bili su na audijenciji sa Svetim Ocem 7. studenoga i misnom slavlju u bazilici Sv. Petra 8. studenoga.
Prvu liturgiju hodočasnici Požeške biskupije slavili su 6. studenoga u bazilici Sv. Marije Velike, kojom je odjekivala pjesma “Kraljice svete krunice” koju su sviranjem i pjevanjem predvodili bogoslovi. Biskup Škvorčević istaknuo je da se nalaze u najstarijoj Marijinoj crkvi na zapadu, izgrađenoj nakon proglašenja dogme o Marijinu Bogomajčinstvu 431. godine na saboru u Efezu, i potaknuo hodočasnike da se i oni pravim raspoloženjem svoga hrvatskog srca uključe u tu duhovnu povijest te mole za osobnu jakost u vjeri, za obitelji u Požeškoj biskupiji i cijeloj Hrvatskoj. U homiliji je tumačio značenje vjere Marije, jednostavne nazaretske djevojke i njezine suradnje s Bogom na djelu spasenja u Isusu Kristu. Biskup je podsjetio na brojne hrvatske uspomene vezane za tu slavnu baziliku, od sv. Ćirila i Metoda koje je tu u 9. stoljeću primio papa Hadrijan, odobrivši im liturgijske knjige na slavenskom jeziku, što je imalo određeno značenje za odobrenje liturgijskih knjiga i na hrvatskom jeziku i glagoljskom pismu s njihovim nemjerljivim utjecajem na hrvatsku kulturu. Spomenuo je tu pokopanog papu Pija V. koji je pokrenuo kršćanske vladare na obranu od Osmanlija te je izvojevana prva pobjeda kod Lepanta 1571. koju je isti papa pripisao molitvi krunice te je uveo blagdan Kraljice svete krunice. Taj događaj biskup je povezao s domovinskim ratom u kojem su hrvatske pobjede izvojevane u znaku krunice. Spomenuo je i papu Grgura koji je u bazilici Sv. Marije Velike u 6. stoljeću počeo slaviti božićnu misu polnoćku koja se proširila po svem svijetu a posebno je draga Hrvatima po bogatstvu pučkog izraza vjere u prelijepim božićnim pjesmama. Podsjetio je biskup i na relikviju betlehemskih jaslica i na betlehemskog pustinjaka sv. Jeronima čiji zemni ostaci počivaju u bazilici a koji je kao Dalmatinac prihvaćen od Hrvata kao njihov svetac. Spomenuo je grob pape Siksta V. podrijetlom Hrvata, čijom je brigom i darom izgrađena sadašnja hrvatska crkva Sv. Jeronima u Rimu. U toj su bazilici godine 1930. mladu misu slavila dvojica kasnijih hrvatskih kardinala, bl. Alojzije Stepinac i Franjo Šeper. Biskup je Isusovoj Majci povjerio sve ono što su požeški hodočasnici donijeli u srcima i zamolio je da svojim zagovorom prati 15-godišnju požešku mjesnu Crkvu na njezinom daljnjem putu i pomogne u ostvarivanju njezina poslanja.
Hodočasnici Požeške biskupije imali su svoj drugi zajednički program 7. studenoga u crkvi Sv. Jeronima u Rimu. Biskup Škvorčević u pozdravu je istaknuo hodočasnicima da se nakon prijepodnevnog snažnog iskustva širine pripadnosti Katoličkoj Crkvi na općoj audijenciji s papom Benediktom XVI. sada u crkvi Sv. Jeronima na svoj način susreću s Crkvom koja živi u hrvatskom narodu, čiju je prisutnost u Rimu prikazao rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan, protumačivši povijest crkve i s njome povezanih ustanova. Biskup je pozvao hodočasnike da u crkvi svetog svećenika Jeronima, pokraj Zavoda u kojem su kao studenti boravili brojni hrvatski svećenici, posebno mole za svećenike, đakone i bogoslove Požeške biskupije. U homiliji je istaknuo i primjer sv. Jeronima koji je sav živio od Riječi i potpuno se predao u službu Riječi kako bi je približio ljudima da u njima pobijedi Isus Krist. Upozorio je da se u suvremenim hrvatskim okolnostima ne može ozbiljnije ostvarivati evangelizacija ako u svećenicima ne bude živa i moćna ta Riječ, sam živi, uskrsli Isus Krist. Pozvao je nazočne svećenike da u Godini vjere hrabro provjere što ih priječi da rastu u osobnoj izgradnji kako bi mogli biti dobri Božji suradnici u izgradnji povjerenog im naroda.
Požeški hodočasnici su na povratku u domovinu posjetili Orvieto i njegovu čuvenu katedralu te crkvu s poznatim freskama iz života sv. Lovre.