Vatikan, (IKA) – Kao što je prije tri tjedna papa Benedikt XVI. označio početak radova Biskupske sinode o novoj evangelizaciji, tako je i u subotu 27. listopada Papinim riječima ona završila. Benedikt XVI. zahvalio je svima koji su radili na održavanju sinode, koja je bila konstruktivna i ohrabrujuća te odraz opće Crkve zajedno s njezinim patnjama, ali i radostima. Gospodin je nazočan i moćan, i Gospodin djeluje također kroz naš rad i naše razmišljanje. Premda Crkva osjeća suprotne vjetrove, ipak ponajviše osjeća vjetar Duha Svetoga koji nam pomaže, koji nam pokazuje pravi put, istaknuo je Sveti Otac. Čestitao je i šestorici imenovanih kardinala, koji će u Kardinalski zbor biti uvršteni na Konzistoriju 24. studenoga, a koji pokazuju univerzalnost Crkve.
Sinodski oci tada su prešli na usuglašavanje 58 zaključnih prijedloga, odnosno “propozicija”, koje su jednu po jednu, na latinskom jeziku pročitali glavni izvjestitelj kardinal Donald Wuerl i posebni tajnik nadbiskup Pierre-Marie Carre. Jezik na kojemu su čitali je star, ali sadržaj je vrlo aktualan. U prijedlozima se, naime, ističe da Crkva hrabro, bez straha gleda na novu evangelizaciju, te je smatra pravom prigodom za naviještanje evanđelja u složenim prilikama suvremenoga svijeta.
Propozicije su podijeljene u četiri skupine: narav nove evangelizacije, kontekst službe današnje Crkve, pastoralni odgovori na prilike naših dana te predstavnici i sudionici nove evangelizacije; uz uvod i zaključak. U prijedlozima se o novoj evangelizaciji govori kao o trajnom poslanju Crkve, vremenu buđenja te se ističe važnost inkulturacije vjere u suvremenost, ali uz ispravno razlučivanje pozitivnih čimbenika od onih negativnih. Središnje je potom razmišljanje o prvom navještaju, jer je propovijedanje i slušanje evanđelja pravo svake osobe, bila ona vjernik ili ne, te obveza za svakog kršćanina. Propovijedanje Božje Riječi, koje nema veze s prozelitizmom, ima poštovati svakoga.
Što se pak tiče aktualnih izazova, među kojima i globalizacije, biskupi ističu da evanđelje daje viđenje života koje se ne nameće, nego se predlaže kao poruka mira, ljepote, istine i nade, koji pomažu čovjeku izići iz post-moderne samoće. U tom su smislu biskupi u posebnoj propoziciji pozvali da se svaka prigoda iskoristi kako bi se zaštitila ljudska prava. Opširno je potom razmišljanje o vjerskoj slobodi, koja je na sinodi istaknuta kao temeljno ljudsko pravo koje obuhvaća slobodu savjesti. U tom je smislu predloženo ustanovljavanje povjerenstva sastavljenoga od vjerskih vođa iz cijeloga svijeta, koje bi, i putem Papinskoga vijeća za pravdu i mir, nadziralo napade na vjersku slobodu i slobodu savjesti.
Posljednji se prijedlozi odnose na sredstva koja stoje na raspolaganju nove evangelizacije, a među kojima su mediji, za koje se zahtijeva odgovarajuća formacija; zatim ljepota, koja je posebna dimenzija novoga naviještanja evanđelja; te selioci, koje treba zaštititi u njihovu dostojanstvu i obraniti od novih oblika ropstva. Biskupi osim toga ističu potrebu osobnoga i zajedničkoga obraćenja, zatim poziv na svetost koji je upućen svima te od ustanova traže da zaštite pravo na obrazovanje i slobodu poučavanja.
U propozicijama je također razmotrena nova evangelizacija u odnosu na siromašne i bolesne te se, među ostalim, ističe važnost sakramenta pokore. Što se tiče karizmi, biskupi su ih nazvali darovima Crkvi te one koji ih posjeduju pozvali na suradnju s biskupijama, dok se župe ohrabruju da sve više budu duhovne sredine otvorene za sve vjernike. Posebne su propozicije posvećene laicima, ženama, i kršćanskim obiteljima, ali i razvedenima i nevjenčanim parovima. Misli biskupa okupljenih na Sinodi posvećene su i mladima, koji su sadašnjost, budućnost i dar Crkve, primatelji i nositelji nove evangelizacije, te ih valja pratiti u otkrivanju njihova životnoga poziva.
Istaknuta je i trajna formacija svećenika, koji imaju biti istinski i vjerodostojni svjedoci, pravi uzori vjere, a ohrabrenje je upućeno i Bogu posvećenim osobama kako bi svoj identitet živjeli radikalno i radosno, u zajedništvu s Crkvom. Propozicije se odnose i na dijalog, i to ekumenski, međureligijski, dijalog između znanosti i vjere, te onaj s nevjernicima. Posljednji prijedlozi Sinode odnose se na očuvanje stvorenog svijeta, na prenošenje vjere polazeći od nauka Drugoga vatikanskog sabora, te na Mariju, Zvijezdu nove evangelizacije.