Sedam novih svetaca Katoličke Crkve
Vatikan (IKA )
Među četvero redovnika i troje laika koje će Benedikt XVI. sutra proglasiti svetima je i Caterina Tekakwith, prva svetica Indijanka
Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. proglasit će sutra svetima sedmoro blaženika. Na svečanom euharistijskom slavlju koje će Sveti Otac predvoditi ispred bazilike Sv. Petra u Vatikanu s početkom u 9.30 sati koncelebrirat će i sinodski oci.
Među novim svecima je četvero redovnika i troje laika. Veliko zanimanje privukao je život blažene Cateri Tekakwithe, preminule 1680. u dobi od samo 24 godine, a koja će biti prva svetica Indijanka. Prisiljena pobjeći iz svoga sela zbog svoje katoličke vjere, te kako bi izbjegla namješteni brak, sklonila se u jednom kanadskom plemenu u kojemu je potom cijeli svoj život posvetila Isusu. Stoljećima je bila poznata kao “irokeški ljiljan”, a Ivan Pavao II. odabrao ju je za ikonu Svjetskoga dana mladeži godine 2002. održanoga u Torontu. Činjenica da ju Crkva proglašava svetom za Indijance iz Sjeverne Amerike i Kanade koji stoljećima trpjeli zbog kolonizacije i oduzimanja svih njihovih terena i šuma je priznavanje tih plemena i njihova bogatstva, istaknuo je o. Paolo Molinari, postulator postupka za kanonizaciju, u razgovoru za Radio Vatikan. Usred svega čemu su mladi danas izloženi – kulturi koja nije prožeta kršćanstvom i odbacuje zamisao o čistoći i istinskom životu darivanja Kristu, Caterina Tekakwitha postaje primjer jer je bila progonjena i zlostavljana.
Život potrošen u služenju mladima i njihovoj budućnosti opisuje o. Giovannija Battistu Piamartu iz talijanskoga grada Brescie, koji je godine 1900. utemeljio Družbu sv. nazaretske Obitelji, i žensku redovničku zajednicu Poniznih Gospodinovih službenica. Njegova je ljubav prema mladima svoj vrhunac imala u ustanovljenju Instituta “Mali obrtnici”, posvećenoga profesionalnoj pripremi i kršćanskom rastu tisuća mladića.
Među novim svecima je i s. Marianna Cope, redovnica Trećega franjevačkog reda iz Syracuse u Sjedinjenim Američkim Državama. Posebno voljena na Havajima, s. Marianna pošla je godine 1883. za sjajnim primjerom sv. Damjana iz Molokaja, koji je na tom havajskom otoku utemeljio bolnicu za gubavce, te je služila gubavcima sve do smrti godine 1918.