Istina je prava novost.

Započeli susreti svećenika Požeške biskupije u Godini vjere

Biskup Škvorčević upozorio da je duhovno prazan svećenik teret samome sebi, a onda i drugima

Pakrac, (IKA) – Prema programu Godine vjere u Požeškoj biskupiji tijekom listopada svećenici će imati nekoliko susreta na kojima će se među prvima nastojati uputiti u pitanja koja valja promišljati i ono što treba poduzeti u vremenu koje je započelo. Neposredno nakon otvorenja Godine vjere i proslave sv. Terezije Avilske, zaštitnice požeške katedrale, započeli su svećenički regionalni ili arhiđakonatski susreti. Uz njih održat će se i svećeničke duhovne vježbe u Velikoj. Sastavni dio programa za svećenike bit će i đakonsko ređenje 27. listopada te sjednica Prezbiterskog vijeća 28. listopada.
Prvi regionalni susret pod vodstvom biskupa Antuna Škvorčevića održan je u Pakracu, 16. listopada, na kojem su sudjelovali svećenici Zapadno-slavonskog arhiđakonata, odnosno župa Pakračkoga i Novljanskoga dekanata, na čelu s dekanom Brankom Gelemanovićem i Milanom Vidakovićem. Nakon molitve arhiđakon Matija Juraković pozdravio je biskupa i nazočne svećenike, spomenuvši kako je otvorenje Godine vjere za Požešku biskupiju prije tri dana u Požegi bilo snažno iskustvo za sve koji su na njemu sudjelovali kao i pohod apostolskog nuncija nadbiskupa Alessandra D’Errica Požegi na svetkovinu sv. Terezije Avilske, te je poželio da ovaj svećenički skup bude u duhu tih događaja.
Biskup je istaknuo da je Godina vjere prigoda u kojoj oni prvi trebaju provjeriti kako stoji s njihovom vjerom, koliko žive od istinske povezanosti s Isusom Kristom koji je jedini “naša snaga, smisao i sadržaj poslanja”. Rekao je da je duhovno prazan svećenik teret samome sebi, a onda i drugima. Ukratko je ocrtao okolnosti u kojima danas Crkva djeluje u Hrvatskoj i napomenuo da one nisu iste kao prije, ali da je vjera Crkve uvijek ista te da se po želji Svetog Oca valja o 50. obljetnici otvorenja II. vatikanskog sabora i 20. obljetnici tiskanja Katekizma Katoličke Crkve obnoviti u njezinom nepromjenjivom i cjelovitom sadržaju, posvjedočenom u saborskim dokumentima i Katekizmu “kako bismo mogli biti vjerodostojniji Kristovi svjedoci u suvremenom svijetu”. Rekao je da tome žele poslužiti i svećenički susreti koji imaju za temu apostolsko pismo pape Benedikta XVI. “Vrata vjere” te Katekizam Katoličke Crkve.
Potom je Josip Krpeljević prikazao strukturu i sadržaj spomenutog apostolskog pisma, a Dragan Hrgić predstavio Katekizam. U raspravi su dotaknuti različiti pastoralni problemi, među kojima i pitanje evangelizacijskog pristupa politici i onima koji su na vlasti te prema siromaštvu. Zvonimir Zelenika, v. d. voditelja Pastoralnog centra Požeške biskupije, predstavio je program i raspored kateheza koje će se svake nedjelje održavati u svim crkvama Požeške biskupije prije svake mise. Spomenuo je razloge zbog kojih je prikladno pojedine tematske jedinice obraditi tako da vjernici čuju svake nedjelje određene tekstove iz Katekizma Katoličke Crkve, dao tehničke naputke za članove župnih pastoralnih vijeća, lektore i vjeroučitelje koji će organizirati kateheze.
U raspravi su zatim pojašnjena određena pitanja i smisao održavanja spomenutih kateheza. Među ostalim svećenici su upoznati sa zaključcima nedavne skupštine arhiđakona i dekana, napose s problemima koji su se očitovali prigodom svećeničkih premještaja i primopredaja župa prošloga ljeta. Biskup je podsjetio na važnost nastojanja tijekom Godine vjere i u pogledu upravljanja vremenitim dobrima Crkve, osobito izvanrednog upravljanja, upozorivši na njihovu pravnu nevaljanost ukoliko se poduzimaju određene radnje bez dopuštenja dijecezanskog biskupa i na posljedice koje iz toga proizlaze. Istaknuo je da u tom trebaju biti svećenicima na pomoć Odredbe o gradnjama koje su na snazi od kolovoza. Istaknuo je važnost da se tijekom Godine vjere posveti pozornost i uređenju sakralnog prostora koji je u nemalom broju crkava liturgijski neprimjeren jer su u njega unesene slike i kipovi bez ikakve umjetničke vrijednosti i ne služe otajstvu koje se slavi. Istaknuo je i potrebu da se prikupi sve ono što u župama ima od sakralnih predmeta izvan liturgijske upotrebe kako bi se sačuvalo svjedočanstvo o našem duhovnom identitetu. Susret je završio zajedničkom molitvom u župnoj crkvi.