Vatikan, (IKA) – Nova evangelizacija ima krenuti od Jeruzalema, istaknuto je na prijepodnevnom zasjedanju Biskupske sinode 13. listopada, tvrdeći da su hodočašća u Svetu zemlju prigoda za jačanje vjere. A u raspravi o socijalnom nauku Crkve biskupi su, kako je izvijestio Radio Vatikan, upozorili na teško stanje radnika u Italiji i Europi.
Da bude učinkovita, nova bi evangelizacija imala krenuti od Jeruzalema, Svete zemlje, živućeg skupnog pamćenja povijesnog Isusa. Biskupi su podsjetili na uvrede i napade na Crkvu u Svetoj zemlji, istaknuli da se međureligijski dijalog ima oslanjati na uzajamno poštovanje jer istinska vjera ruši zidove i gradi mostove. Pozivajući međunarodnu zajednicu da ne zaboravi Bliski istok, sinodski oci potaknuli su kršćane na hrabro svjedočenje vjere jer vjera ne promiče neku ideologiju nego bratstvo među svim ljudima, istaknuto je u raspravi.
Govoreći o gospodarskoj krizi i teškom stanju radnika, biskupi su istaknuli važnost socijalnog nauka Crkve, bitnog čimbenika za novu evangelizaciju, jer je naviještanje Krista glavi čimbenik razvoja, pravde i mira. Crkva se ne treba pretvoriti u ustanovu društvenih usluga, ali mora promicati solidarnost i bratstvo. Ponovno isticanje ljudskoga dostojanstva i promicanje demokratskih vrijednosti znači nasljedovati Krista, ustvrdili su biskupi.
Na prijepodnevnom zasjedanju raspravljalo se i o pučkoj pobožnosti. Pročišćena i obavljana na ispravan način, pučka pobožnost je očitovanje iskrene vjere i svjedočenja trajne čovječje žeđe za Bogom i tako pridonosi novoj evangelizaciji. Ljudsko srce stvoreno je za beskonačno, a na njegova očekivanja može odgovoriti jedino susret s onim tko je zahvaljujući Kristu zaista promijenio život, objasnili su biskupi.
Govoreći, pak, o izazovu evangeliziranja medijskog suvremenog svijeta, biskupi su ustvrdili kako su obavijesna sredstva toliko obuzela ljudski život da mijenjaju njegov antropološki razvoj. Biskupi potiču Crkvu da uvijek gaji osobni i prijateljski odnos sa svim osobama jer su miljenici Božji.
Popodne 12. listopada sinodski oci slušali su izlaganje prof. Wernera Arbera, koji je na Sinodi kao posebni uzvanik. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1978. godine, a papa Benedikt XVI. imenovao ga je 2011. predsjednikom Papinske akademije za znanosti. On je ujedno prvi protestant koji obnaša tu službu. Werner Arber sinodskim ocima govorio je o odnosu vjere i znanosti. Znanost i vjera su, a i trebaju biti, upotpunjujući čimbenici ljudske spoznaje, to je bila žarišna točka njegova izlaganja na Sinodi, zasnovanog na svjesnosti da znanost “dosad nije uspjela pronaći suvisle odgovore, na sve upite čovjeka, naročito na one koji “nadilaze prirodno područje”. Tu ulogu naprotiv mora odigrati vjera, ustvrdio je prof. Arber.