Marija Bistrica, (IKA) – “Umnoži našu vjeru” bilo je geslo ovogodišnjeg hodočašća vjernika Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije u Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke. Više tisuća hodočasnika iz BiH u subotu 13. listopada sudjelovalo je u euharistiji koju je u Crkvi na otvorenom predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, u zajedništvu s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom i apostolskim nuncijem u RH nadbiskupom Alessandrom D’Erricom. Na početku Godine vjere to hodočašće bilo je molitva za vjeru u osobnom životu, životu obitelji te za djelovanje u javnosti.

Kao sudionik Biskupske sinode u Rimu o novoj evangelizaciji kardinal Puljić vjernicima je u propovijedi govorio o prenošenju vjere za koju je najvažnija obitelj, jer roditelji djeci prenose ono što žive. “Zato je potrebno ponovno sačuvati svetost braka i obiteljskog ognjišta, da bi roditelji u svome domu uprisutnili radost vjere. To je ujedno i najsnažnija nova evangelizacija”, istaknuo je kardinal Puljić. Za svećenike, redovnike i katehete rekao je da oni nadograđuju te obiteljske temelje kako bi mladi susreli Krista, a upravo u tom susretu snaga je vjere iz koje slijedi svjedočenje: “Nova evangelizacija prvenstveno je svjedočenje vjere.” Prema kardinalovim riječima, snagu svjedočenju vjere daje molitva, sakramentalni život, euharistija, u čemu se očituje naš identitet, da smo Kristovi. Vrhbosanski nadbiskup ukazao je i na važnost župe kao šire obitelji, što nam može pomoći ustrajati u vjeri. A sa snažnom vjerom možemo biti i hrabri svjedoci u javnosti, “da se ne bojimo kada nas počnu napadati, prozivati i diskriminirati”. Prema njegovu mišljenju, “premda to zovu demokracijom koja počiva na ljudskim pravima, vidimo da je na djelu propala demokracija u kojoj je sve manje ostvarenih ljudskih prava i sve je manje jednakosti, a vrijedi pravilo: tko je jači, taj ima veća prava”. Katolici i danas trebaju biti hrabri kao i naši preci u prva kršćanska vremena ili u doba turske vladavine na našem području ili pak u komunizmu, “pa zar da se u ovoj lažnoj demokraciji stidimo vjere i da budemo kukavice”, upitao je kardinal Puljić.

S hodočasnicima je podijelio i iskustvo Biskupske sinode u kojoj sudjeluje kao sinodski otac. Susrećući pastire Crkve sa svih kontinenata svijeta, kardinal Puljić je primijetio: “Biskupi iz zemalja gdje se bolje živi pesimističniji su, a oni iz zemalja gdje je progonstvo i trpljenje, optimističniji su. To me zadivilo. Vidim da je snaga ondje gdje postoji spremnost na žrtvu, a gdje se dogodi uljuljanost, vjera stradava.” Osvrnuo se i na trenutačnu političku situaciju u BiH koja ne ide u prilog Hrvatima: “Vidimo i danas da i europska i domaća politika, ali i hrvatska politika u BiH, idu prema tome da nas prekriže. Iz hrabre vjere poručujemo: suočit ćemo se i s tim izazovima. Crtajte entitete kako želite, ali nemate pravo izmjestiti nas iz rodnog kraja i zavičaja, nemate pravo zanijekati da budemo i Hrvati i katolici. Nitko nema mandat da nam ta prava oduzme.” Da bismo opstali u tim prilikama odlučujuća je vjernost duhovnim korijenima, kako je i zaključio kardinal Puljić: “Zavjet činimo da korijenje ne izdamo. Pomozi nam, Gospo, da se ne bojimo žrtava. Ljudi žrtve sposobni su graditi budućnost.”

Vjernike iz BiH na zauzetost za budućnost u svojoj zemlji ohrabrio je i apostolski nuncij u Hrvatskoj, a ranije u BiH, mons. Alessandro D’Errico. “Mora biti jasno da obnovljena zauzetost za budućnost – koja nam se danas čini apsolutno hitnom – je zadatak koji se ne odnosi samo na one koji imaju najviše odgovornosti u društvu ili na crkvenoj razini. To se pitanje odnosi na sve, na svakoga u onom što može učiniti. Ima onih koji mogu učiniti više i onih koji mogu napraviti manje… Svi se moraju osjećati pozvanima napraviti svoj dio, s osjećajem kršćanske i građanske odgovornosti.” Izrazio je zadovoljstvo što je u Hrvatskoj, u prva tri mjeseca svoje službe, razgovarajući na svim razinama, crkvenim i političkim, o sadašnjosti i budućnosti hrvatskoga katoličkog naroda u Bosni i Hercegovini, naišao na otvorenost i raspoloživost u traženju prikladnijih rješenja za Hrvate u BiH. Svoju službu, pak, u Hrvatskoj smatra nastavkom one koja mu je bila povjerena kao Papinu predstavniku u BiH od kraja 2005. godine: “Činjenica je da su mi Sveti Otac i poglavari Svete Stolice izričito rekli da moja služba u Republici Hrvatskoj mora biti shvaćena kao nastavak mojeg služenja hrvatskom katoličkom narodu koji je na tom području toliko izmučen.” Podsjetio je na blizinu i solidarnost Svetog Oca s Hrvatima u BiH. Ujedno je izrazio zahvalnost najvišim vlastima Republike Hrvatske, koje su mu posvjedočile u različitim prilikama svoje istinsko zanimanje i potpunu potporu za Hrvate u BiH: “Želja, za koju molimo danas, je da zajedno možemo naći prava rješenja za pitanja koja razmatramo, kako bi hrvatski katolički narod u Bosni i Hercegovini mogao nastaviti davati svoj dragocjeni doprinos za sadašnjost i budućnost Zemlje, s jednakim dostojanstvom i jednakim pravima u odnosu na druge konstitutivne narode.”

Na kraju mise kardinal Puljić vjernicima je podijelio potpuni oprost koji je, uz ispunjene uvjete, za Godinu vjere odobrio papa Benedikt XVI. Hodočašće je završilo pobožnošću križnoga puta koju je predvodio banjolučki biskup Franjo Komarica.