Zagreb, (IKA) – „Medijska pismenost u perspektivi novog kurikuluma: prilike i prijetnje” naziv je okruglog stola održanog 22. veljače u Tribini Grada Zagreba (Kaptol 27). Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) kao organizator okruglog stola za cilj je imalo ukazati na važnost medijske pismenosti i medijske kulture u formalnom i izvannastavnom obrazovanju u Hrvatskoj. Sudionici okruglog stola bili su prof. Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja (MZO), dipl. iur. Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu, dr. sc. Marijana Češi, viša savjetnica za hrvatski jezik Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Lana Ciboci, potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije (AEM), Nedjeljko Marković, vanjski član Saborskog odbora za informiranje, informatizaciju i medije i predsjednik Pragme te izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš, predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK). Okruglim stolom moderirao je izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, nacionalni EU Kids Online koordinator, koji je iznio rezultate istraživanja kojim su ispitane medijske navike djece i roditelja te njihovi stavovi o medijima i medijskom obrazovanju. Rezultati istraživanja pokazuju kako je potrebno raditi na medijskom opismenjavanju djece, ali i roditelja. Drugo sveobuhvatno istraživanje iznijela je dr. sc. Lana Ciboci koja je istaknula kako je program medijske kulture i pismenosti u hrvatskim školama zastario stoga je potrebno mijenjati pristup. Nakon detaljnih rezultata dvaju istraživanja pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević rekla je kako se Ured pravobraniteljice od 2007. godine zalaže da medijska pismenost postane dijelom programa obrazovnih institucija. Niz je inicijativa i projekata koji se bave medijskom pismenošću, no važno je da ona postane sustavna i jednako dostupna svoj djeci, kaže Pirnat Dragičević. Lidija Kralj dodala je kako medijska pismenost mora ući i u program informatike u školama, a koliko će to biti uspješno – pokazat će eksperimentalni program u sljedećoj školskoj godini. Kao što se ni čitalačka pismenost ne usvaja samo na hrvatskom jeziku već i u okviru drugih školskih predmeta, tako bi trebalo biti i s medijskom pismenošću, smatra Marijana Češi zaključivši kako medijske kompetencije ne bi trebalo zatvoriti u okvire nastave hrvatskoga jezika. Robert Tomljenović kazao je kako medijska pismenost u Hrvatskoj još uvijek uvelike ovisi o entuzijazmu pojedinaca i određenih skupina. Nedjeljko Marković pita se gdje je zapelo sa strategijom medijske pismenosti, o kojoj moraju misliti svi slojevi društva. Sudionici okrugloga stola složili su se kako je važna suradnja, a Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu predstavilo je nove projekte „Mind over media – Razmisli o medijima – Učinkovita analiza propagande” te „Medijskom pismenošću protiv grupa mržnje i elektroničkog nasilja”, koji bi trebali još više doprinijeti po pitanju širenja medijske pismenosti u društvu.