Zadar, (IKA) – Osam stoljeća u Zadru leži pravednik, prorok i sveti čovjek koji je u rukama držao dijete Isusa i prikazao ga Bogu u židovskom hramu, uvodna je poruka u dokumentarnom filmu “Luka 2, 25 – Priča o sv. Šimunu”, premijerno predstavljenom pred brojnom publikom u svetištu Sv. Šime u Zadru u nedjelju 7. listopada nakon svečane Večernje. “Imati tijelo sv. Šimuna je privilegij i milost. Za tu je milost zahvalan ne samo Zadar, nego cijeli korpus hrvatskog naroda”, istaknuo je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, jedan od sugovornika u 30-minutnom filmu čiji je redatelj Mario Raguž, urednik Religijskog programa HTV-a, ujedno scenarist s Markom Ragužem. Film je snimljen u produkciji Galerije Laudato. Snimatelj je Damir Glavaš, a autor originalne glazbe Emilio Kutleša. Niz dragocjenih i impresivnih, široj javnosti malo poznatih podataka, uz mons. dr. Puljića, u filmu otkrivaju crkveni povjesničar mons. dr. Eduard Peričić, upravitelj svetišta sv. Šimuna don Josip Lenkić, dr. Marijana Kovačević s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru i dr. Dario Tokić s katedre Sv. pisma na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu. “Sv. Šimun u sebi utjelovljuje iščekivanje i nadu. Simbolizira Stari zavjet, vjekovno iščekivanje spasenja, a može simbolizirati i naše iščekivanje, situaciju svakog vjernika. Kad čekamo neke važne događaje ili osobu, svaka sekunda nam se čini dugom. Ta dugočasnost prikazuje našu želju i čežnju kojom želimo da Spasitelj kaže posljednju riječ i u našem životu”, poručuje dr. Tokić.

Škrinja sv. Šimuna je kapitalno djelo ne samo srednjovjekovne umjetnosti, nego je najznačajniji zlatarski rad svih vremena u Hrvatskoj. “Vrlo su rijetki relikvijari tih dimenzija, osobito iz 14. st. Škrinja je široka dva metra, visoka metar i pol, teška oko 350 kg. To su zaista monumentalne dimenzije i zapravo ih do vremena prijelaza iz 12./13. st. u Europi ni ne susrećemo”, istaknula je dr. Kovačević. Hrvatskoj i svjetskoj javnosti na novi je način predstavljena istina o sv. Šimunu jer je film preveden na engleski, njemački i talijanski jezik. “Taj je film nova kulturna vrijednost, ali još više ga vidimo kao evangelizacijski potencijal i doprinos širenju štovanja sv. Šimuna. Lijeva strana unutar omota DVD-a prikazuje lokot sa svečeve škrinje. Time simbolički želimo otključati priču o svecu i sarkofagu, učiniti je ljudima dostupnijom. Pred nama je i otvorenje Godine vjere kojoj je cilj nanovo otkrivanje radosti vjere i temeljnih životnih vrijednosti koje se zatiru, ali nikad ne nestaju”, poručila je producentica filma Ksenija Abramović. Redatelj Raguž je rekao: “Sv. Šimun je toliko važan i velik jer je to čovjek koji je dotaknuo Boga. Nadam se da će i film pomoći da se ta priča proširi među narodom. Sv. Šimunu su se dolazili pokloniti kraljevi, knezovi ondašnjeg doba, pa nema razloga da kraljevi, knezovi i moćnici i ovog doba ne dolaze sv. Šimunu”. “Svatko tko se dođe pokloniti pred moćima tog sveca imao bi razloga poput Šimuna zahvaljivati: Hvala ti Bože da sam vidio toga koji je vidio Spasitelja svijeta. Činjenica da je škrinju dala izraditi hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, kćer bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića, pokazuje da Šimun nije samo zadarski ili samo hrvatski, nego i mađarski, i bosanski i šire. Povezani smo i sa Svetom zemljom gdje smo pravoslavnom Grčko – jeruzalemskom patrijarhatu dali moći sv. Šimuna 2010. g. Uloga sv. Šimuna nadilazi naše granice, osobito ako se uzme u obzir da je on jedini svetac koji je u rukama držao malog Isusa”, istaknuo je mons. Puljić. Za Sv. Šimuna evanđelist Luka piše da je pravedan i bogobojazan. “U svijetu koji bježi od Boga, u kojem vlada puno nepravde, što nam treba nego takvi uzori i takav zagovornik – koji će nam pomoći da kao kršćani ostvarujemo te kvalitete – da budemo pravedni i bogobojazni. Zato je aktualnost sv. Šime vrlo velika i nadilazi lokalne i nacionalne granice”, zaključio je mons. Puljić. Smatra da film obavlja misiju potrebnu u ovom vremenu – otkriva hrvatsku kulturnu baštinu, što je povezano s evangelizacijom, kako je ponavljao i bl. Ivan Pavao II.: “Nismo ni svjesni koliko naši kipovi i slike mogu biti navjestiteljski instrumentarij i koliko mogu odaslati poruku”. Večer je obogatila i klapa Kontrada izvedbom skladbi “Croatio iz duše te ljubim” i “Himan sv. Šimunu”.