Hvar, (IKA) – U franjevačkom samostanu u Hvaru svečano je proslavljena 800. godina dolaska sv. Franje na hrvatsko tlo. U subotu 6. listopada tim povodom u franjevačkoj crkvi Gospe od milosti slavljena je svečana misa koju je predvodio hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk.
U propovijedi je izložio glavne značajke života i djelovanja sv. Franje Asiškoga, istaknuvši da je taj “svetac siromašak”, kako ga se često imenuje, za svoga nenadanog i neplaniranog dolaska na hrvatsku obalu posijao “franjevačko sjeme”, koje već osam stoljeća rodi obilnim plodovima duhovnosti i umjetnosti, u čemu je franjevački samostan u Hvaru jedan od dobrih uzora i primjera.
Nakon misnog slavlja mons. Štambuk je u nazočnosti velikog broja vjernika blagoslovio brončani reljef koji je izradio gvardijan hvarskog samostana akad. kipar fra Joakim Gregov.
Reljef je postavljen u klaustru samostana, a na njemu je kipar Gregov umjetnički nadahnuto, sadržajno slojevito, znakovito i jednostavno predstavio trenutak, u kojemu morski val za olujnog nevremena Božjom providnošću dovodi sv. Franju na hrvatsku obalu. Lik sv. Franje predstavljen je na način “vezane skulpture” uz veliki morski val koji se proteže od podnožja reljefa do njegova vrha, gdje možemo zamisliti prostore neba.
U tome “dodiru” mora i neba možemo naslutiti Božju providnost, koja je olujnim valovima brod kojim je Sv. Franjo namjeravao doploviti u Svetu zemlju skrenula s namjeravanog cilja i dovela u naše strane. Znakovit je i pozlaćeni “otisak” lika sv. Franje na lijevoj strani reljefa. Na tome “otisku” nema ničega materijalnog, na njemu blista čisti sjaj duhovnosti, što zapravo simbolizira obilje duhovnih vrijednosti što ih je sv. Franjo preko svojih redovnika franjevaca darivao i još uvijek dariva hrvatskom katoličkom puku.
Lik sv. Franje “otisnut” je u stijeni koja simbolizira čvrstoću, trajnost i neuništivost kršćanskih vrijednosti, koje su franjevački duhovnici kroz stoljeća utisnuli u srca hrvatskoga katoličkog naroda. Reljef je tako postavljen da se pozlaćeni “otisak” Franjina lika u stijeni nalazi na istočnoj strani, te se njegov blistavi sjaj može doživjeti kao sunce koje izlazi na istoku, odnosno plodonosnu svjetlost duhovnosti koja ljudskom životu daje smisao življenja, ali i radost života u svijetu, koji obiluje Božjim darovima, a koje je sv. Franjo opjevao u poznatoj “Pjesmi stvorova”.
Nakon nedavno postavljene skulpture “Pieta” u klaustru franjevačkog samostana u Hvaru, koja je također djelo fra Joakima Gregova, i brončani reljef u spomen na 800. godinu dolaska sv. Franje u hrvatske krajeve zacijelo će svakog posjetitelja koji dolazi u franjevački samostan razgledati neprocjenjivo samostansko, umjetničko sakralno blago, odmah na ulazu u samostanski prostor doživjeti ozračje duhovnosti, koje čovjeka upućuje u transcendentalno, što je zapravo doživljaj molitve ili veze s Bogom. To je zacijelo i svrha nove evangelizacije, koju već godinama fra Joakim Gregov prakticira u svome samostanu, ali i u gradu Hvaru ostvarujući neraskidivu vezu pastorala i umjetnosti.

.