Loreto, (IKA) – Papa Benedikt XVI. pohodio je 4. listopada talijansko svetište u Loretu u povodu 50. obljetnice hodočašća blaženog pape Ivana XIII. u to marijansko mjesto 4. listopada 1962., tjedan dana prije početka Drugoga vatikanskog koncila.
Sveti Otac stigao je u jedno od najpoznatijih talijanskih svetišta da preporuči Gospi dva predstojeća velika događaja: početak Godine vjere i Biskupsku sinodu o novoj evangelizaciji.
Po dolasku u Loreto, Papa se papamobilom dovezao na glavni gradski Trg gdje ga je dočekalo razdragano mnoštvo vjernika, među kojima je bilo i mnogo mladih i obitelji, koji su Papin prolazak Trgom burno pozdravljali. U predvorju bazilike Papu su pozdravili loretski nadbiskup Giovanni Tonucci i loretski gradonačelnik Paolo Niccoletti, a u samoj bazilici generalni ministar Kapucinskog reda fra Mauro Jöhri, kapucinska zajednica loretskog samostana i loretski župnici.
Uslijedilo je svečano misno slavlje na Trgu Gospe Loretske koje je Sveti Otac predvodio u zajedništvu s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Tarcisijem Bertoneom, predsjednikom Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije Salvatoreom Fisichellom, generalnim tajnikom Biskupske sinode mons. Nikolom Eterovićem te nadbiskupom Tonuccijem.
S Bogom i u teškim trenucima, u trenucima krize, obzora nade ne nestaje, poručio je Benedikt XVI. u homiliji. U sadašnjoj krizi kojom je zahvaćena ne samo ekonomija, već razna područja društva, utjelovljenje Sina Božjega nam poručuje koliko je čovjek važan za Boga i Bog za čovjeka. Čovjek bez Boga na kraju skonča tako da u njemu sebičnost prevlada nad solidarnošću i ljubavlju, materijalno nad vrijednostima, imati nad biti. Trebamo se vratiti Bogu, upozorio je Papa, da bi čovjek ponovno bio čovjek.
Promatrajući Mariju moramo se zapitati želimo li i mi biti otvoreni Gospodinu, želimo li mu prinijeti svoj život da se on u njemu nastani, ili se plašimo da će Gospodin svojom prisutnošću sputati našu slobodu.
No, upravo je Bog taj koji oslobađa našu slobodu od zatvorenosti u samu sebe, od žeđi za moći, posjedovanjem, vladanjem, i osposobljava je da se otvori onoj dimenziji u kojoj se ostvaruje u punom smislu: dimenziji sebedarja, ljubavi, koja se pretvara u služenje i dijeljenje s drugima.
Vjera ništa ne oduzima čovjeku, već mu omogućuje potpuno i konačno ostvarenje, istaknuo je Papa i povjerio Presvetoj Majci Božjoj “sve nevolje kroz koje prolazi naš svijet u traženju vedrine i mira, probleme mnogih obitelji koje gledaju u budućnost sa zebnjom, želje mladih koji se otvaraju životu, trpljenje onih koji očekuju geste i opredjeljenja za solidarnost i ljubav”. “Želim povjeriti Majci Božjoj”, zaključio je Papa, “također ovo posebno vrijeme milosti za Crkvu, koje je pred nama”.