Zadar, (IKA) – Međunarodni znanstveni simpozij “Počeci franjevaštva u Hrvata” nastavljen je u utorak 2. listopada u dvorani samostana sv. Frane u Zadru u povodu 800. obljetnice dolaska sv. Franje na hrvatsku obalu. U želji da se radno proslavi obljetnica povijesnim sagledavanjem činjenica svečevog dolaska na hrvatsku obalu, Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i BiH organiziralo je simpozij koji je okupio franjevce i franjevke iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Italije. Organizacijski odbor čine predsjednik fra Josip Sopta, OFM, fra Ljudevit Maračić, OFM konv., i fra Gabrijel Jurišić, OFM.
Na cjelodnevnom susretu predavači su izložili sljedećih dvanaest tema: Sv. Franjo i misije (Carlo Paolazzi), Diplomatička analiza papinskih isprava o franjevcima u 13. st. u Zadru (Milko Brković), Dubrovačka tradicija o boravku sv. Franje (Josip Sopta), Franjevci u oporukama Dubrovačkog Arhiva (Marijan Sivrić), Istarska tradicija o dolasku sv. Franje (Ljudevit Maračić), Zadarska tradicija o boravku sv. Franje (Stanko Škunca), Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj (Emanuel Hoško), Prvi franjevci u Sloveniji u 13. st. (Marijan Vogrin), Početak franjevaštva u Bosni (Andrija Zirdum), Fra Dominik Mandić – istraživač franjevačkih početaka u Hrvata (Robert Jolić), Prvi naši franjevački svetački likovi (Gabrijel Jurišić) i Umjetnička baština franjevaca u 13. st. (Joško Belamarić).
Simpozij je donio i objavu Franjevačkog leksikona i Franjevačkih spisa – najstarijih dokumenata o franjevaštvu na 2200 stranica biblijskog papira. Na to monumentalno djelo sve se karizme franjevaca: kapucini, opservanti, konventualci, trećoredci glagoljaši, jako ponosne, rekao je dr. Sopta, istaknuvši da je franjevaštvo prebogat pokret da se ne bi razgranao. Sve su nekadašnje nesuglasice prevladane, što je također omogućilo takav jedan izvrstan skup, rekao je Sopta.
Hrvatska i Malta su narodi u kojima je u postotku na broj stanovnika najviše franjevaca. U našem narodu u Hrvatskoj i BiH u pet provincija je više od 1000 franjevaca, to je više nego u Njemačkoj. Postoje prve naznake i dokumenti o franjevcima, dvije godine nakon smrti sv. Franje u Zadru postoji dokument iz 1228. g. U zadarskom samostanu nalazi se više od 60 originalnih papinskih bula. Provincijali, upravitelji franjevaca u Dalmaciji postoje 1234. g. Dakle, moralo je već ranije biti franjevaca i samostana. “Ne znamo gdje je u Hrvatskoj sv. Franjo bio, ali svako mjesto ima svoju tradiciju da je bio. Budući da je plovio morem prema Egiptu i nazad, prema Svetoj zemlji, mogao je pristati u bilo koje od 15-ak mjesta koja imaju svoje tradicije da je upravo tu boravio sv. Franjo. Došli smo do saznanja da su sve tradicije moguće, a neke imaju i povijesnih temelja koji približuju počecima franjevaštva u Hrvata. No, sigurno je sv. Franjo ovim krajem prošao. Prva postaja kao važno središte na putu prema Istoku je Drač”, rekao je dr. Sopta, istaknuvši da nedvojbeno postoji onovremeni zapis da je sv. Franjo bio na obalama Sklavonije. Na skupu se dosta razgovaralo što je Sklavonija. Stari preci naše krajeve su nazivali Dalmacija, Sklavonija, Ilirikum, Croazia, rjeđe uz more, Ungaria. To je nazivlje koje je bilo u starini, ali u svakom slušaju znači našu Jadransku obalu. Govorilo se i o odlascima sv. Franje iz Ancone, prvim franjevcima u Sloveniji i Bosni. To je bilo puno ranije nego što piše službena historiografija. Simpozij je pokazao da su franjevci puno ranije pojedinačno išli u te krajeve, prije nego su se de facto naselili, formalno sa samostanima. Išli su kao misionari, inkvizitori.
Istaknuti su prvi svetački likovi na franjevačkoj i opće crkvenoj razini. To su Oton iz Pule, Monald iz Kopra i Adam iz Kotora. Opisana je umjetnička baština franjevaca u 13. st. koja ima puno aspekata. Franjevačku umjetnost ne treba tražiti samo u franjevačkim crkvama nego i u katedralama, jer su u drugoj polovici 13. st. u Zadru, Splitu, Dubrovniku, bili redom franjevci biskupi. Time su unijeli u katedrale taj novi stil, vidljiv na portalima mnogih, kao npr. trogirske katedrale. To je izrazito franjevačka duhovnost. Prikazan je novi osjećaj, istovremeno osjećaj spašenosti i kraja vremena, apokaliptične vizije. Tada su bili ratovi, Mongoli, kuge, križarski ratovi, ljudi u Dalmaciji su vidjeli stravične događaje, izgledalo je da je kraj svijeta, a zapravo se iznova rađao novi svijet. Dr. Sopta je istaknuo i da franjevci imaju vrlo jaku tradiciju kontakta s muslimanima. “Franjevci su se uspjeli održati u krajevima gdje je to najteže. Jedini su se zadržali u Svetoj zemlji, mi jedini. Nitko nije mogao. U BiH 95 % su bili franjevci. U odnosu prema islamu franjevci su učinili najveće napretke i tu su se uspjeli održati. Upravo su u našim krajevima, dijelu Dalmacije, BiH, Slavoniji, vladali Turci, sve do novijih vremena”, rekao je dr. Sopta. Istaknuo je da je planirana vizija franjevaštva Plenitudo Gentium – to je vizija da su svi narodi spašeni, ravnopravni. “Prvi put da je netko govorio o ujedinjenim narodima. Mislim da je to franjevačka ideja: islam, židovstvo, crni i bijeli kršćani. Plenitudo Gentium znači slavit će te svi narodi na svakom mjestu na zemlji. To je vizija davnih, starozavjetnih proroka, koja danas živi. Ujedinjeni narodi, ujedinjena Europa, nije li to Plenitudo Genitum – punina naroda, da svi narodi uđu u zajedništvo. Ne da neki stoje vani a neki ubiru kod bogatog stola. To je ta silna vizija koja se tada rađala i koja nije nikad umrla. I ne smije umrijeti. Mislim da je doprinos franjevaca u tom pogledu bio nemjerljiv”, istaknuo je dr. Sopta. Uz sudjelovanje franjevačkih provincijala, sudionike skupa pozdravio je i zadarski nadbiskup Želimir Puljić.