Marča, (IKA) – U godini Velikog jubileja proslave 400. obljetnice obnove crkvenoga zajedništva u Hrvatskoj s Apostolskom Stolicom u Rimu, u nedjelju 30. rujna u Marči je posvećena grkokatolička spomen-crkva Sv. Mihaela arhanđela. Obred posvete predvodio je križevački grkokatolički biskup Nikola Kekić u zajedništvu s marčanskim arhimandritom dr. Zvonimirom Kurečićem te još dvadesetak svećenika grčko-bizantskoga i rimskoga obreda.
Kamen temeljac za spomen-crkvu sagrađenu na povijesnom terenu nekadašnje arhimandrije sv. Mihaela blagoslovio je 5. lipnja protekle godine papa Benedikt XVI. U ovoj prigodi otkrivena je spomen-ploča marčanskim grkokatoličkim biskupima na kojoj su uklesana imena sedamnaest biskupa od prvoga Simeona Vratanje (1611. – 1630.) do posljednjega Vasilija Božićkovića (1759. – 1776.). Ispred spomen-ploče postavljeno je sedamnaest crvenih ruža, jedna za svakoga biskupa. Nakon posvete spomen-crkve uslijedila je arhijerejska liturgija sv. Ivana Zlatoustoga.
U homiliji biskup Kekić pojasnio je značenje toga povijesnog trenutka u jubilarnoj godini. “Ovo danas je dugo očekivali trenutak, još od 1739. godine da se mi, koji smo baštinici Marčanske biskupije ponovno nađemo na ovom, za nas svetom mjestu”, rekao je biskup Kekić te podsjetio na povijesni razvoj biskupije.
Govoreći o Marčanskoj biskupiji, tj. o vremenu obnove crkvenog jedinstva na tim prostorima, istaknuo je imena nekoliko vladika, među kojima na prvom mjestu Simeona Vratanju koji je u Rimu 19. studenoga 1611. ispovjedio katoličku vjeru, a 21. studenoga je od pape Pavla V. primio breve te tako postao prvi marčanski grkokatolički biskup. Nadalje je podsjetio na migracije stanovništva unutar carstva te napade na arhimandriju u Marči, među kojima je posebno istaknuo napad na obljetnicu uspostave crkvenoga zajedništva, 19. studenoga 1735. godine, što je bio početak tragičnog završetka Marčanske biskupije.
Ponovni napad dogodio se 28. lipnja 1739. kada su crkva i manastir zapaljeni, a od tada marčanski biskupi stoluju u dvorcu u Pribiću koji je sjemenište dobilo za školovanje djece. Tako je dvorac četrdeset godina bio sjedište ostataka Marčanske biskupije, koja se svela samo na vjernike Žumberčane. Stoga su Žumberčani baštinici Marčanske biskupije, rekao je biskup Kekić te istaknuo kako je godine 1777. osnovana nova biskupija za grkokatolike, ona Križevačka.
Biskup Kekić zahvalio je svima koji pridonijeli izgradnji spomen-crkve te otkupu zemljišta čiji je vlasnik Grkokatoličko sjemenište, kao najstarija institucija. “Stoga je ovo važan događaj kako za Križevačku biskupiju, tako i za Zagrebačku metropoliju i Crkvu u Hrvata uopće. Mi smo mali, ali značajni dio te Crkve, jer od te godine od kada smo u zajedništvu, Crkva u Hrvatskoj diše s “oba plućna krila”, rekao je biskup Kekić, parafrazirajući Ivana Pavla II.
Najavio je kako će svake godine posljednju subotu u rujnu kod spomen-crkve biti proštenje u spomen na dan posvete. Na kraju liturgije blagoslovljena je i Grkokatolička arhimandrija sv. Mihaela arkanđela.

.