Rijeka, (IKA) – Teološko-pastoralni tjedan za svećenike Riječke metropolije održan na Teologiji u Rijeci 24. rujna, tematski je bio je nadahnut Godinom vjere. Pod naslovom “Uzroci nevjere i krize vjere” predavači su s različitih aspekata analizirali aktualno stanje, povijesne okolnosti i antropološke datosti koje u suvremenom čovjeku utječu na prihvaćanje ili odbijanje vjere.
“Izborom teme ovogodišnjeg TPT-a biskupi Riječke metropolije htjeli su svećenike uputiti kako da učinkovitije pastoralno djeluju na buđenju i učvršćivanju vjere u ljudima kojima su poslani”, rekao je predstojnik Teologije dr. Božidar Mrakovčić. Izlagačima je stoga povjerena zadaća ne samo analizirati uzroke koji su rezultirali sadašnjim stanjem nego promišljati i o načinima kako u pastoralnom djelovanju prevladati te uzroke te, zajedno s okupljenim svećenicima i redovnicima, iznalaziti putove za novu evangelizaciju.

“Kako otvoriti put vjere i put do Boga našim suvremenicima, kako u ovome svijetu naviještati evanđelje, to je osnovno pitanje Godine vjere pa tako i ovog našeg Teološko-pastoralnog tjedna”, rekao je kancelar Teologije, nadbiskup i metropolit dr. Ivan Devčić otvarajući susret. U uvodnom je izlaganju istaknuo kako danas nije moguće postavljati čvrste granice između vjere i nevjere. Mnogi su vjernici zbunjeni, kažu da vjeruju, čak i prakticiraju, ali ne znaju u potpunosti kako to primijeniti, dok s druge strane ima onih koji ne vjeruju, ali za sebe ne žele reći da su ateisti. “Nova evangelizacija trebala bi na neki bi način biti vodič za takve, ona ima za cilj uspostaviti dijalog s njima”, rekao je nadbiskup. “Pitanje Boga je vrlo kompleksno. Većina čovječanstva vjeruje u Boga ili božanstvo, ali pitanje je kakva je ta vjera. Jednako tako postoje i razni oblici nevjere. Danas gotovo da i nema razlike između religioznih i nereligioznih filozofa, političara, znanstvenika…”, ustvrdio je nadbiskup te naveo različite oblike i motivacije onih koji ne vjeruju u Božje postojanje.
Mr. Ivan Stošić govorio je o suvremenoj ateističkoj misli, istaknuvši kako je zadaća teologije da upravo iz tih impulsa izvuče poticaje za dublje promišljanje vjere. Ustvrdio je da su strahote koje su zadesile čovječanstvo u prošlome stoljeću bile plod totalitarizama i posljedica anti-teističkih svjetonazora. O temeljnoj sposobnosti čovjeka za vjeru govorio je dr. Richard Pavić istaknuvši kako je čovjek u teološkom smislu, konstitutivno, po stvaranju, sposoban za odnos s Bogom.

Gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović i dr. o. Marijan Jurčević govorili su o dva svjetonazora koji negiraju Boga, liberalizmu i komunizmu. Premda su nastali prije više od stotinu godina, i danas imaju utjecaja na društvo te su jedan od uzroka nevjere. “Liberalizam kao svjetonazor počeo se razvijati s Francuskom revolucijom. Ta ideologija dopušta razne koncepcije društva koje svatko može predložiti i koje zatim narod izabire. Jedina preostala institucija koja se protivi liberalizmu je Crkva, stoga je ona i dalje meta napada”, rekao je biskup Bogović te objasnio kako je liberalizam ipak donio i pozitivne pomake. “Donio je prostor slobode, što je dobro, ali kršćani su i dalje pozvani među brojnim svjetonazorskim ponudama razlučivati dobro od zla. Naša su snaga ljudi, svjedoci. Prihvaćamo slobodu i nenasilje, ali tražimo i svjedoke isitne.” Biskup se osvrnuo i na začetke liberalizma u Kastvu, Vinodolu i Rijeci te na Hrvatski katolički pokret na čelu s biskupom Mahnićem koji je bio odgovor na liberalna strujanja. Snaga Pokreta bila je dobra organizacija, žive vjerničke zajednice i brojni svjedoci vjere, zaključio je biskup.
Dr. Jurčević podsjetio je na represiju Crkve u Hrvatskoj i Jugoslaviji u vrijeme komunizma, ali u tome pronašao i pozitivnosti. “Crkva se na jako grub način pročistila u vrijeme komunizma, ta ih je represija oslobodila od časti i vlasti, od koristi, pa čak i praznovjerja. Što je komunizam više kritizirao Crkvu to je ona bila svetija. Crkva je u komunizmu živjela ad intra, ali njezin se glas čuo ad extra”, zaključio je Jurčević. Kao poteškoću koja je i danas prisutna u društvu, istaknuo je svjedočenje laika. Njihov je angažman u komunizmu bio potiskivan pa je do sada ostao taj problem mentaliteta, kako da laici postanu svjesni da su oni Crkva.
Uzroke nedovoljne kršćanske nazočnosti u suvremenom hrvatskom društvu analizirao je dr. Tonči Matulić. “Da voda iz zagađenog izvora nije pitka, to dobro znamo. Bezbožni komunizam prouzročio je nesagledive posljedice koje traju i danas. Nakon toga, pojam pomirbe hrvatskog naroda koji je u ratno vrijeme uveo predsjednik Tuđman, nije označavao pravu pomirbu nego je značio samo okretanje glave od prošlosti. Ali, pomirba nije samo okretanje glave i zaborav, nego čišćenje povijesti od zlog pamćenja. Bilo je potrebno priznanje za zločine, pa i lustracija, što se nije dogodilo”, ustvrdio je dr. Matulić. Uz nasljeđe komunizma i neprovedenu lustraciju, dio odgovornosti za nedovoljan angažman vjernika snosi i Crkva. Ipak, recept za bolju budućnost Hrvatske je priznavanje da je komunizam “jedna od antropološki najpogubnijih ideologija u povijesti čovječanstva”, rekao je predavač.

Dr. Gordan Črpić iznio je podatke istraživanja o uzrocima krize vjere koje posjeduje Centar za socijalni nauk Crkve. U Hrvatskoj je tri četvrtine stanovnika religiozno, a njih oko 90% vjeruje u Boga. Tek 3-4% stanovnika smatra da Bog ne postoji. Na vjerske obrede tjedno ide 25% ljudi, a dnevno moli njih 30-35%. Ustvrdio je da situacija s vjerom u Hrvatskoj i nije toliko zabrinjavajuća. Ono što može zabrinuti je pad povjerenja u sve institucije, pa tako i Crkvu, te društveni procesi koji uzrokuju krizu vjere. Jedan od njih je funkcionalna diferencijacija tj. igranje uloga koje se ne povezuju u cjelinu. “Čovjek ide nedjeljom na misu i tada je vjernik. Ali u ponedjeljak ide na posao i tamo je profesionalac, radi možda i ono što kao vjernik ne bi smio. Kad ide na odmor onda je samo turist, na karnevalu se ponaša karnevalski… U svakoj situaciji odigra određenu ulogu, a te uloge nisu povezane nekim temeljnim stavom.” Uzroke krizi vjere Črpić je pronašao i unutar Crkve. Na to utječu ostaci feudalnog mentaliteta, činovnički pristup vjernicima, spektakularizacija kršćanstva, katolički fundamentalizam i praktični ateizam.
O tome kako mladi promišljaju o Crkvi govorio je mr. Damir Stojić. Proveo je istraživanje među brojnim mladima koje svakodnevno susreće, objasnivši da taj uzorak nije dovoljno brojan za znanstveno istraživanje, ali ipak može dati uvid u razmišljanja mlađe generacije o tome što ih u Crkvi privlači, a što smeta. “Prvi kontakt koji imaju s Crkvom je preko određenog svećenika. Oni koji su u vjeri stabilni neće toliko obraćati pozornost na to kakav je svećenik, ali one labilnije osobnost svećenika može odbiti ili privući. To su mnogi naveli kao razlog udaljavanja ili približavanja Crkvi.” Iz odgovora mladih vidljivo je da je nezadovoljstvo sa svećenicima, njihovim propovijedima, katehezom, svjedočenjem, glavni razlog nevjere kod mladih. Prisutno je i razočaranje u trenucima kada su trebali pomoć i duhovno vodstvo, a nisu naišli na odgovor Crkve. “Zbog takvih situacija mladi se ne mogu identificirati s Crkvom, a oni traže identifikaciju. Važno je znati im obrazložiti koji je razlog kršćanske nade i dati odgovore na njihova pitanja. Oni očekuju da budemo vjerni Kristu, čak i radikalni u tom smislu, jer to shvaćaju kao izazov”, zaključio je mr. Stojić.

O novim duhovnim pokretima unutar Crkve govorio je dr. Milan Špehar. “Nije dovoljno reći da u Crkvi postoje pokreti koji okupljaju određene skupine vjernika, jer cijela Crkva je pokret i svi su kršćani pozvani biti karizmatici.” S druge strane, podsjetio je i na nužnost zajedništva Crkve što duhovni pokreti moraju uvijek imati na umu. “Priznanje od pape nije jedini znak zajedništva Crkve, ono se mora ostvarivati i u praksi, posebno u župi”, zaključio je dr. Špehar. Dr. Nikola Vranješ govorio je o specifičnom utjecaju turizma i slobodnog vremena na nevjeru. “Vjernici su pozvani i slobodno vrijeme aktualizirati u svijetlu vjere. Umjesto toga u današnje vrijeme pojavljuju se besciljnost i neiskorištenost.” Predložio je stoga svećenicima i župnicima da budu spremni ponuditi turistima duhovne sadržaje. Cjelodnevna predavanja zaključio je dr. Božidar Mrakovčić predstavivši na koji način Novi zavjet govori o uzrocima nevjere. U prispodobi o sijaču u kojoj sjeme vjere pada na različito neplodno tlo vidljivo je da Novi zavjet kao uzroke nevjere ističe Sotonu, sablazan i tvrdokornost srca.
Teološko-pastoralni tjedan u organizaciji Teologije u Rijeci svoj će nastavak imati na dekanatskim susretima svećenika.