Split, (IKA) – Iz tiska je izašla knjiga priča fra Žarka Maretića, člana Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, sadašnjega župnika župe Banjevci u Šibenskoj biskupiji, rođena 1944. godine u selu Podumci u župi Mirlović Zagora. Većina ideja za priče nastale su negdje u prirodi, na šetnji ili na moru, a pojedine priče sastavljene su od fragmenata starih priča ili povijesnih događaja koji su se stvarno dogodili ili su se vjerojatno tako trebali dogoditi, napisao je u predgovori autor o. Maretić. Priče premda opisuju uglavnom prošlost, svakako imaju i svoju poruku za sadašnjost, barem za sve one koji razmišljaju kao pripovjedači.
Kako ističe autor, većina priča se odnosi na samostan i Gospino svetište na Visovcu. Autor posvjedočuje kako se dio opisanih događaja u pričama stvarno dogodio, dio njih se vjerojatno dogodio onako kako je opisano, a dio se dogodio samo u autorovoj mašti. Osobito se to odnosi na priče o susretima s duhovnim ili mitskim bićima ili s pokojnicima. Autor je u svakoj od tih priča želio dati određenu poruku ili dokučiti neku tajnu, ali unijeti i malo ironije i humora. “Pojedine priče sadržavaju i kritiku nekih ustaljenih običaja i mišljenja pa i onih teoloških i moralnih. U njima su uneseni naravno i neki moji autobiografski elementi ili dio moga misaonog pogleda na materijalni i duhovni svijet”, ističe autor.

Knjiga je podijeljena u pet cjelina u kojima je više od osamdeset priča, ‘psalama’ i pjesama: Visovačka prošlost, Visovačke zgode i nezgode, Visovački psalmi, Teologija i mitologija, Hrvatska povijest, Domovinski rat, Ljudi i priroda i Zagora. Može se zaključiti riječima urednika knjige prof. Ivana Bekavca Basića kako se fra Žarko Maretić knjigom kratkih priča o Visovcu i njegovoj okolici uključuje u niz braće franjevaca svoje provincije iz proteklih vremena koji su na temelju narodnih predaja ostavili značajne zapise o mjestima koja su pastorizirali. Te priče su biseri u niski naše narodne povijesti, tradicije i svijesti o pripadanju cjelini unutar Bogom danog podneblja i prirode u kojoj se naši ljudi rađahu, življahu i umirahu stoljećima, ističe prof. Bekavac Basić.