Zagreb, (IKA) – U nedjelju 16. rujna s radom je završio VIII. simpozij pastoralnih teologa srednje i istočne Europe koji je započeo 14. rujna. Simpoziji se održavao na temu “Stari i novi izazovi za pastoralnu teologiju 23 godine nakon promjena”. Na simpoziju je sudjelovalo ukupno 28 teologinja i teologa iz sedam europskih zemalja – Austrije, Bugarske, Italije, Hrvatske, Njemačke, Poljske i Slovenije. Prilikom otvaranja skupu se obratio predsjednik Udruženja pastoralnih teologa srednje i istočne Europe prof. dr. sc. Pero Aračić. U ime zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i u svoje osobno ime, okupljene je pozdravio pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško a u ime Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu skup je pozdravio njegov dekan dr. sc. Josip Oslić.
Uvodno predavanje pod naslovom “Neke (pastoralno)teološke dileme u Godini vjere 2012/2013” održao je prof. dr. sc. Josip Baloban, koji je u uvodu naglasio kako smo “danas u Europi svjedoci nedovoljne recepcije kršćanske ortodoksije, primjerice neprihvaćanja cijelog Creda odnosno deposituma fidei i distancirane religioznosti i vjerničke prakse mnogih kršćana-članova Crkve. (…) Pastoralna teologija ne mora jedina imati grižnju savjesti u svezi stanja crkvenosti pojedinih kršćana i položaja Crkve u društvima Europe dvadeset godina nakon povijesnog obrata. Ako netko mora imati grižnju savjesti, onda to moraju imati cjelokupna teologija i crkveno Učiteljstvo, uključivo i praktična teologija”. U nastavku svoga predavanja prof. Baloban se osvrnuo na pitanje Boga u europskom kontekstu i pitanje navještaja i svjedočenja Boga Kristove povijesne Crkve u Europi, a nakon toga je govorio o teško rješivoj crkvenoj zadaći u pitanju sakramenata današnjih Europljana. (Ne)povjerenje u Crkvu i (ne)vjerodostojnost Crkve i kršćana Europe i identitetska (ne)uvjerljivost današnjih navjestitelja i svjedoka (biskupa, svećenika, vjeroučitelja, kateheta i vjernika laika) u ortodoksiji i ortopraksiji su teme koje su uslijedile u nastavku predavanja. Profesor Baloban je u svom predavanju istaknuo kako je danas u Europi prije svega u krizi kršćanski identitet, što ima za posljedicu distanciranu crkvenost. O toj temi bilo govora u nastavku predavanja. Bez obzira na tu i takvu distanciranost građani srednje i istočne Europe imaju neka svoja očekivanja od Crkve. Na prvom mjestu oni očekuju duhovnu utjehu i odgoj u vjeri, nakon čega slijede međuljudske, socijalne i moralne kvalitete, poput obostranog poštivanja, pružanja pomoći ljudima u nevolji, promicanje međuljudskih odnosa, pomirenja i zanimanja za moral. U posljednjem dijelu svoga predavanja prof. Baloban govorio je o „(Re)poziciranju Crkve kao (ne)uspjelom projektu u Europi nakon promjena” i o Godini vjere 2012/2013. Postavio je pitanje je li ona realna šansa za evanđeosku reformu ili će to biti još jedna u nizu crkvenih manifestacija na univerzalnoj i krajevnoj crkvenoj razini.
Nakon uvodnog predavanja slijedio je rad tematskih radionica na teme koje je iznjedrilo predavanje prof. Balobana: “Nestanak govora o Bogu; (Ne)uvjerljiv govor o Isusu iz Nazareta; Vjerski (ne)uvjerljiv život i djelovanje u sadašnjoj Crkvi; Nova evangelizacija kršćana koji su izgubili vlastiti identitet (stupnjevita i distancirana- udaljena crkvenost); Pastoralna teologija između dviju obrednih kultura (društvo-Crkva); Očekivanja ljudi i odgovori crkava; (Re)pozicija Crkve: ne(uspjeli) projekt nakon preokreta”.
U popodnevnim satima nastavljen je rad u grupama, nakon čega je održan plenum pod naslovom: “Pastoralna teologija u potrazi za izlazom iz (pastoralno)teoloških dilema (zajedno s drugim teološkim predmetima)”.

Drugog dana rada 15. rujna okupljeni su upoznati s projektima i prilozima. Profesor dr. sc. Bruno Seveso iz Milana govorio je “O krizi i pastoralno-teološkim prosudbama. Žarišta i perspektive”, dok je dr. sc. Taras Chagala iz Beča iznio svoj prikaz pod naslovom: “Teologija svećeničke službe u katoličkoj i pravoslavnoj tradiciji; paralelna analiza.” Dr. sc. Wieslaw Przygoda iz Poljske i dr. sc. Ivo Džinić iz Hrvatske iznijeli su prikaz rada pastoralnih teologa na nacionalnoj razini. Na kraju je dr. sc. Tomislav Markić predstavio rad i djelovanje Pastoralno-teološkog instituta Zagrebačke nadbiskupije, u čijim se prostorijama na Kaptolu 29 i održavao simpozij.
U završnom dijelu bilo je govora o simpoziju 2013. godine u Pragu, na kojem će se po prvi put susresti pastoralni teolozi zapadne te srednje i istočne Europe, te traženje tema i mjesta za daljnje simpozije teologa srednje i istočne Europe.
Nakon radnog dijela uslijedilo je razgledavanje grada Zagreba i posjet Mariji Bistrici.