U sklopu Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje srednjih škola 28. kolovoza u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljena su katehetska izdanja različitih izdavača koja su objavljena u razdoblju 2010.-2011. Knjigu prof. dr. Milana Šimunovića “Kateheza prvenstvena zadaća Crkve. Identitet i perspektive hrvatske pokoncilske kateheze i katehetike – U obliku bilance” u izdanju Kršćanske sadašnjosti – Biblioteka “Teološki radovi” predstavio je prof. dr. Ivica Pažin. Rijetko se na hrvatskom govornom području crkvene i teološke literature može naći knjiga čiji je sadržaj tako univerzalan, a opet vlastit samom autoru. Isprepletenost pastirskog i profesorskog života autora doista je takva, da se može reći kako je on sve više postajao katehetski obnovitelj te da je ta obnova s novim licem Crkve uvijek iznova rađala novog autora. Vrijeme i cjelokupni razvoj Crkve opisan u knjizi istodobno je vrijeme života i rada na katehetskom području samoga autora, rekao je dr. Pažin. Istaknuo je kako autor nudi promišljanja o katehezi kao odgoju vjere u znaku odgoja koji je traženje Boga koje je jedino moguće njegovim riječima “u punini života i stavljanju obraćenja u središte katehetske pozornosti”. Djelo u potpunosti oslikava, opisuje i tumači pokoncilski katehetski hod Crkve na ovim prostorima, ne zaboravljajući ni jedan značajniji dio sveukupnoga katehetskoga pothvata Crkve sve do naših dana. Unatoč tome što knjiga donosi dovršene evangelizatorske projekte određenog vremena, ona je svojim sadržajem još uvijek nedovršeno djelo. Knjiga otvara perspektive hrvatske kateheze i katehetike. Te su perspektive stvarnost unutarnjeg vjerničkog i znanstvenog uvjerenja autora, zaključio je dr. Pažin.
Dr. Pažin predstavio je i knjigu prof. dr. s. Ane Thee Filipović “U službi zrelosti vjere i rasta osoba. Katehetska i religijskopedagoška promišljanja u suvremenom kontekstu”. Knjigu je 2011. godine objavio Glas Koncila u biblioteci “Teološke rasprave i komentari”, sv. 16. Predstavljač je istaknuo kako ta knjiga iznova budi ljubav za lijepu riječ i otmjeno izražavanje, stručnu i znanstveno utemeljenu raspravu u naviještanju Crkve, a isto tako i znatiželju nad autoričinim razmišljanjima o pojedinim aktualnim temama na područjima suvremene kateheze i religijskoga odgoja. U pozadini stoji aktualno pitanje “Kako se postaje Isusov učenik u okolnostima suvremenog svijeta?” Upravo je to pitanje ono koje si je Crkva postavljala od početka postojanja. Stoga autorica na početku knjige vodi na izvore nastanka pojmova važnih za katehetsko djelovanje Crkve. Posebno ističe Drugi vatikanski sabor i zamah koji se javlja nakon sabora na ovom području, rekao je dr. Pažin te podsjetio kako je u svim djelima dr. Filipović vidljiva poveznica, koleracija, suradnja, suodnos. I ova knjiga, kao i mnoga druga djela to pokazuju. S. Thea stalno je na putu traženja mjesta gdje se stapaju iskustvo, riječ, život i vjera, Bog i čovjek. Samo onaj koji je to mjesto našao može nam podariti ovakvu knjigu koja nas ohrabruje na profesionalnom i duhovnom putu osobne i zajedničke vjere. Ima li ljepšeg poklona katehetskoj javnosti na pragu Godini vjere, zaključio je dr. Pažin.

Knjigu “Vjeronauk u školi. Izabrane teme” u izdanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu (2010.) autora prof. dr. Ivice Pažina predstavio je prof. dr. Milan Šimunović. Istaknuo je kako autor progovara o vjeronauku u školi u društvenome i religijskome kontekstu, ističući da je vjeronauk mjesto dijaloga Crkve i društva. Autor se na najsustavniji način bavi pitanjem vjeronauka na društvenom i religijskom kontekstu, pokušavajući odgovoriti na pitanje “Zašto je Crkvi toliko stalo do vjeronauka u školi”. Dr. Šimunović istaknuo je da autor obrađuje i problem je li vjeronauk kateheza u školi. U tom kontekstu posebno mu je čestitao na konstataciji kako su upravo zahvaljujući vjeronauku djeca i mladi mnogo toga religioznog doživjeli, premda to ne znaju izraziti. Vjeronauk u školi, a posebice župna kateheza, prvi kao prva evangelizacija, drugi kao oživotvorenje u kršćanskoj zajednici, pridonose izgradnji i identitetu Crkve. Autor piše umno, znalački, razmišljajući korelacijski, problemski, namjerno ne donoseći iscrpan odgovor te čitatelja vodi da sam istražuje, što se osobito vidi u bogatim bilješkama, zaključio je predstavljač.

Prof. dr. Milan Šimunović predstavio je i knjigu “Živjeti od euharistije. Elementi euharistijske kateheze” doc. dr. Jadranke Garmaz i dr. Martine Kraml. Knjigu je 2010. godine objavio Glas Koncila. Kateheza kao trajan proces odgoja vjere i životno zajedničarstvo komunikativno inkorporirano u otajstvo Boga i euharistije na poseban način tematizira se u euharistijskoj dimenziji s naglaskom na življenje euharistije u obiteljskom životu, tj. od života prema euharistijskoj katehezi i od euharistijske kateheze do života, istaknuo je predstavljač. Pojašnjavajući tu povezanost istaknuo je da kad se izgubi obiteljski stol gubi se praktički i euharistijski stol. Stoga dinamiziranje obiteljskog stola koji svojom simbolikom, ne samo kao stol kao blagovanje, već stol kao druženje, zajedništvo, nužno vodi euharistijskom stolu, a euharistijski stol, ako je razvijeno slavlje, upućuje na obiteljski stol. Dr. Šimunović naglasio je kako autorice među prvima kod nas obrazlažu pitanje euharistijske duhovnosti roditelja. Pokazuju da se Božje samodarivanje u kruhu i vinu događa u životu, osobito obiteljskome te ukazuju kako se u ljudskom blagovanju događa preobrazba odnosa kroz prihvaćanje, praštanje, što je za kršćane temeljna zadaća.

Prof. dr. Ana Thea Filipović predstavila je knjigu prof. dr. Christiana Grethleina “Pedagogija zajednice vjernika” koju je 2011. u Bibliotheca Flaciana, knjiga XV. izdao Teološki fakultet Matija Vlačić Ilirik. Dr. Filipović istaknula je kako je djelo nastalo u vrijeme kada se osobito na njemačkom području upućivalo i na druga područja religijskog buđenja, osobito na području župnih zajednica, zajednica vjernika. Djelo je sustavno i znanstveno iz perspektive, jer iz teologije promišlja pojam područja i zadatke zajedničkog djelovanja crkvene zajednice i u crkvenoj zajednici. Naime, u Njemačkoj se religijska pedagogija bavi čitavim pedagoškim djelovanjem, ne samo katehezom u župi, ne samo vjeronaukom u školi, nego i svim drugim područjima djelovanja Crkve i crkvenih zajednica. Pedagogija je jedna od bitnih elemenata rada cjelokupne zajednice, prepoznatljiva u svim njezinim programima, službama i ponudama te tako donosi na vidjelo snagu življenja i poruku evanđelja. Pedagoško djelovanje crkvene zajednice prati, promiče i potiče odgojno-obrazovne procese. Za pedagogiju crkvene zajednice karakterističan je interdisciplinarni pristup i dijalog društvenih i humanističkih znanosti i teologije. Autor se bavi nizom socioloških i antropoloških pitanja koji se susreću i isprepleću u suvremenoj katehetskoj teoriji i praksi, razmatrajući pitanja poput subjektiviteta pojedinca, društvenog prostora koji zauzima vjernička zajednica, važnost sakramenata krštenja i Večere Gospodnje, uloge bogoslužja kao središta života kršćanske zajednice autor smješta problematiku u širu i aktualnu stvarnost suvremenoga društva, istaknula je dr. Filipović. Također je naglasila kako autor daje kvalitetan prikaz stanja u znanstvenom bavljenju katehezom koji svoju važnost crpi iz prisutnosti problema koji nastaju kao popratna pojava sekularizacije. Knjiga je namijenjena u prvom redu studentima koji se pripremaju za crkvene službe i rad u crkvenoj zajednici, ali i široj javnosti katehetskih i religijskih pedagoških djelatnika. U hrvatskom kontekstu ona može pridonijeti boljem upoznavanju crkveno-pedagoške misli i utemeljenome ekumenskom dijalogu vrijednim obogaćenjem te znanstvenome promišljanju u cjelini, zaključila je dr. Filipović.

Posljednje izdanje predstavljeno na Katehetskoj ljetnoj školi za vjeroučitelje srednjih škola bio je Zbornik radova sa znanstvenog simpozija “Vjeronauk nakon dvadeset godina: izazov Crkvi i školi” koji je uredila prof. dr. Ružica Razum, a zajedno su potkraj godine 2011. izdali Glas Koncila i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik je svjedok procesa dvadesetogodišnjeg stasanja i ukorjenjivanja vjeronauka u hrvatski školski sustav s jedne strane, te zrcalo u kojem se jasno vide i neka ograničenja, potrebni iskoraci i novi zadaci koji stoje pred vjeronaukom u javnim školama. Proces implementacije i profiliranja vjeronauka polučio je plodovima na koje svi koji su sudjelovali u tom procesu, od vjeroučitelja, crkvenih i prosvjetnih vlasti koje su skrbile o ustroju i umjeravanju vjeronauka te mu pružile potrebnu potporu, do teoretičara koji su mu dali potrebno crkveno-teološko usmjerenje mogu biti ponosni. Knjiga zaista svjedoči o ozbiljnom profiliranju vjeronauka u Hrvatskoj danas, rekla je dr. Filipović te se kratko osvrnula na svaki od dvanaest radova.

Samo predstavljanje bilo je i prigoda predstavljačima postaviti pitanja te dati mišljenje o temama koje su usko vezane uz izdanja. Program predstavljanja moderirao je prof. dr. Josip Šimunović. (ika-mb/sd)