Trogir, (IKA) – O 140. obljetnici rođenja ljekarnika, konzervatora i publiciste Roka Slade-Šilovića u organizaciji Društva za zaštitu kulturnih dobara Trogira “Radovan” po tom uglednom intelektualcu imenovan je trg pred južnim portalom kuće u kojoj je živio.
Svečanost imenovanja trga na blagdan sv. Roka, u četvrtak 16. kolovoza, počela je predavanjem više kustosice Muzeja grada Trogira i predsjednice Društva “Radovan” Danke Radić. Govoreći o životu i djelu Roka Slade-Šilovića čije su zasluge Trogirani prepoznali Radić je među ostalim istaknula:”Roko Slade-Šilović, ljekarnik, konzervator, čuvar baštine, publicista, kroničar, povjesničar, osobnost je tako iznimno širokih duhovnih obzora što se razabire u njegovu obrazovanju i zanimanju. Posebice je dragocjena radi današnjeg krhkog pamćenja i opadanja pregnuća za opće dobro. Trogiranin, jedna od najznačajnijih osoba ne samo trogirskog nego općenito dalmatinskog ljekarništva, kako ga već valorizira povijest; za svoj je rodni Trogir značio i puno više. Iz rana je počeo pisati. Bilježimo oko 70 naslova iz najrazličitijih područja života: farmacije, povijesti, konzervatorstva, očuvanja baštine, gospodarstva, politike, koji su objavljeni u tršćanskim, dubrovačkim, zagrebačkim i zadarskim listovima, časopisima te stručnoj literaturi. Formirao je jednu od najvrjednijih privatnih biblioteka u Dalmaciji – biblioteku Slade-Šilović s više tisuća knjiga iz svih područja ljudskog znanja. Biblioteka je ostala do današnjih dana sačuvana te je izvor podataka iz kojeg su ‘prolistala’ nova stručna i znanstvena djela na području Dalmacije.” Radić je istaknula i suradnju s arheologom don Franom Bulićem koja je za Roka Sladu-Šilovića imala posebno značenje, pa je tako zašao i u područje društvenih znanosti. “Uz ljekarništvo, pozornost je usmjeravao na trogirsku povijest, a očuvanje spomenika postala mu je vrlo važna preokupacija. Don Frane Bulić imenovao ga je 1. travnja 1920. godine povjerenikom Bihaća Hrvatskog društva za istraživanje domaće povijesti, potom povjerenikom – počasnim konzervatorom Konzervatorijalnog ureda Dalmacije za područje Trogira. Nadgledao je radove na zaštiti trogirskih spomenika (opatija sv. Ivana Krstitelja i bazilika sv. Barbare…). Očuvao je i zaštitio mnoge spomenike, umjetnine, knjige i rukopise, više stotina arheoloških ulomaka i tako ih spasio od propasti. U tu svrhu osnovao je godine 1923. Gradski lapidarij u kojem je djelovao kao kustos. Bio je jedan je od utemeljitelja Hrvatskoga kulturnog društva za sabiranje i čuvanje starina “Radovan” koje je osnovano u Trogiru u prosincu 1928. godine. Također je zaslužan i za otkriće Kairosa. Ulomak reljefa s likom grčkog božanstava Kairosa pronašao je u jednoj kući u vlasništvu samostana sv. Nikole (ranije kuća Statilio, Statilić, Stanošević) i sačuvao od propadanja. Od 4. ožujka 1929. Kairos je u zbirci grada, a 26. srpnja 1929. predan je koludricama, koje ga do danas brižno čuvaju. Roko Slade-Šilović bio je i crkovinar katedrale Sv. Lovre, član i rukovoditelj niza kulturnih ustanova (Hrvatsko pučko-prosvjetno društvo Berislavić, Hrvatsko kulturno društvo za sabiranje i očuvanje starina Radovan, Društvo Sv. Jeronim). Bio je i istaknuti kroničar Trogira. Osim tiskanih djela ostavio je u rukopisu 11 svezaka knjiga od oko 2200 stranica dnevnika, koji je vodio od 1898. godine pa sve do svoje smrti. Napisao je i kroniku događaja Prvoga svjetskog rata u Splitu. Svojim životnim djelom koje možemo definirati kao hermenautika zavičaja, zadužio je, ne samo svoj rodni Trogir, već i svoju uvijek zagovaranu državu Hrvatsku”, zaključila je Radić.
Nakon njezina izlaganja u programu otkrivanja ploče s imenom Trga Roka Slade-Šilovića stihove Rokova sina Mirka Slade-Šilovića recitirali su akademski glumci Joško Ševo i Antonio Franić. Pri kraju svečanosti Rokov unuk Radovan Slade-Šilović prisjetio se svoga djetinjstva, dragih ljudi, prijatelja i susjeda te najavio pripremu monografije o Roku Sladi-Šiloviću, a zatim i objavu djedovih dosad neobjavljenih rukopisa. Kamenu ploču s natpisom na skromnom trgu u trogirskim kaletama isklesao je i postavio mladi trogirski kipar Tomislav Šalov. U nazočnosti brojnih štovatelja kulture i tradicije među kojima je bio i trogirski gradonačelnik Damir Rilje, svečanost je završila uz prigodan repertoar Narodne glazbe Trogir.