Subotica, (IKA) – “Ante Evetović Miroljub nije zaboravio da ga je bunjevačka majka rodila i odgojila. Cijeloga je života bio na utjehu malenima, kao marljivi radnik i zdušni svećenik. S pravom je mogao reći ‘Ne trebam i ne želim nikad u životu sebi većeg dara! Hrvatskog roda ja sam pjesnik i svećenik Božjeg oltara. Za dom radim. Za rod pjesme pišem i moje i roda suze brišem'”, rekao je mons. Stjepan Beretić u izlaganju na temu “Da ih ne zaboravimo: Ante Evetović Miroljub i Ante Jakšić”, na književnoj večeri koja je u organizaciji Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost “Ivan Antunović” održana 9. kolovoza u HKC “Bunjevačko kolo” u Subotici, kao jedna od mnogobrojnih pratećih manifestacija “Dužijance 2012.”. Ante Evetović Miroljub, rođen je u Aljmašu 12. lipnja 1862., a umro u Valpovu 24. veljače 1921. godine kao znameniti književnik, pjesnik, svećenik, profesor filozofije, crkvenoga prava i povijesti, kateheta, publicist i javni djelatnik, dobar svećenik. Govoreći o Evetovićevu svećeničkom putu, mons. Beretić naznačio je kako je Evetović bio ugledni franjevac, za što ga je oduševio kalački kanonik i naslovni biskup Ivan Antunović, čijim se radom nadahnjivao. Osvrćući se osobito na Evetovićev književni rad, mons. Beretić naznačio je kako je u svojem drugom župničkom mjestu, Harkanovcima, ispjevao najljepše stihove, eseje, priče i epove. Radovi su mu izlazili u novinama, prigodničarskim tiskovinama i kalendarima. “Bio je prvi književnik bačkih Hrvata koji je poslije Ivana Antunovića pisao hrvatskim književnim jezikom. Surađivao je s Maticom hrvatskom, časopisom ‘Neven’ i ‘Vijenac’. U književnosti se javio kao bogoslov 1884. godine. Spisateljskim radom bavio se sve do smrti. Poslije njegove smrti objavljene su mu 1931. knjige ‘Iz pjesama Ante Miroljuba Evetovića’ u Osijeku i ‘Spomen izdanje Ante Evetovića Miroljuba’ u Subotici. U svojim pjesmama se otvoreno i javno priznavao Hrvatom, opjevao je svoj hrvatski rod, Hrvatsku. „Na široj, nacionalnoj razini, Evetovićeva djelatnost je prešućena. Ulogu Miroljuba u hrvatskom preporodu Bunjevaca povjesničari često naglašavaju, no, malo kad je objašnjavaju. U novije vrijeme, služeći se suvremenim povjesničarskim metodama, o Miroljubu su mnogi pisali”, zaključio je predavač.
U drugome dijelu mons. Beretić govorio je o 100. obljetnici rođenja pjesnika Ante Jakšića (Bereg, 22. IV. 1912. – Zagreb, 30. XI. 1987.), koji se u književnosti javlja 1929. godine, a od 1930. godine se uključio u krug katoličkih književnika, te je do smrti surađivao u različitim hrvatskim časopisima kao i u zavičajnim izdanjima. “Ante Jakšić je kao profesor hrvatskog jezika i književnosti, izrastao u jednog od najvećih kršćanskih pjesnika u Hrvata. Vrstan je sonetist i liričar, napisao je najrašireniji roman u bunjevačkih i šokačkih Hrvata”, naznačio je mons. Beretić, dodajući da je, kako je to naveo Marko Babić u svojemu članku objavljenom u časopisu “Croatica” iz 1999. godine, “unatoč velikog i svestranog književnog djela, do nedavna ostao prešućivani književnik. Zbog kršćanskih svjetonazorskih tema, nije mogao ući u službenu ateističku javnost. Takav odnos hrvatskih književnih krugova prema Jakšiću je vladao sve do njegove smrti 1987. godine”. Mons. Beretić istaknuo je također kako Jakšić svoje katoličko uvjerenje nije htio prikrivati. Njegova su književna ostvarenja toliko prožeta kršćanstvom, da mu se kršćanski svjetonazor zrcali iz svake pjesme, novele, pripovijesti, romana. Na književnoj večeri, među ostalim nazočili su konzulica-savjetnica Generalnog konzulata RH u Subotici Vesna Njikoš Pečkaj, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, predsjednik Hrvatskog kulturnog centra “Bunjevačko kolo” Josip Stipić, predsjednik Organizacijskoga odbora “Dužijanca 2012.” Marinko Piuković, ovogodišnji bandašica i bandaš Snežana Nović i Marko Križan i dr. Tijekom večeri, stihove Ante Jakšića i Ante Evetovića Miroljuba govorili su recitatori Hrvatske čitaonice: Ivan Kovač, Donna i Klaudia Karan, a u glazbenom dijelu večeri nastupili su zbor Collegium musicum catholicum pod ravnanjem Miroslava Stantića te VIS “Ritam vjere”. Moderatorica večeri bila je Katarina Čeliković, koja je u uvodnom pozdravu istaknula kako je književna večer održana u duhu ovogodišnje “Godine hrvatskih velikana”, od kojih se, među ostalim ove godine slavi 150. obljetnica rođenja Ante Evetovića Miroljuba i 100. obljetnica rođenja Ante Jakšića.