Zagreb, (IKA) – U uvodniku ljetnog dvobroja Kane, kršćanske obiteljske revije, Josip Grbac postavlja pitanje “Na čemu i na kome štedimo?” Ističe područja na kojima se osobito štedi poput zdravlja te socijalnih i radnih prava, ali i na hrani te pita kada će hrvatski građanin osjetiti da se počelo štedjeti na glomaznoj državnoj administraciji. Očito postoji veliki strah dodirnuti u to područje, jer bi to značilo eventualno izgubiti znatan broj glasova na sljedećim izborima. No, upozorava autor, slično je i sa štednjom na luksuz. Postoji velika razlika štedimo li na osnovnim životnim potrebama ili na onome što nam je višak, što je nekim ljudima samo dodatna razonoda ili strast.
U svojoj redovnoj kolumni Stjepan Baloban promišljanjem o temi “Umor i osvježenje” i upozorava na rast nepovjerenja koje pak stvara nesigurnost, a život u nepovjerenju “na dulji rok” umara čovjeka i stvara negativno ozračje koje se postupno prenosi na osobni i obiteljski život. Umorni ljudi ne mogu donositi svježinu, umorna Crkva ne može biti istinski kvasac nade u bolje sutra u društvu. Umoran čovjek treba odmora i osvježenja, umorna Crkva treba osvježenja da bi mogla širiti radosnu vijest evanđelja i tako djelovati za opće dobro hrvatskoga naroda i društva, ističe Baloban.
U teološkom promišljanju Tonči Matulić upozorava na katoličku savjest usred bezbožnosti i nepravednosti svijeta. Autor donosi iscrpnu teološku analizu tvrdnje da su izazovi takozvane medicinski pomognute oplodnje (MPO) za katolika i njegovu savjest eminentno vjerske ili teološke prirode. Crkva je, čini se, ostala posljednja društvena veličina koja moralne izazove MPO-a prosuđuje mjerilima istine i dobra, vjerujući i znajući pritom da nepogrešivo mjerilo istine i dobra nije čovjek, nego Bog trojstvene ljubavi. Ako je danas mjesto istine okupirala osobna želja, a čini se da jest, te, ako je danas mjesto dobra okupirala osobna i zajednička korist, a čini se da jest, onda iz toga slijedi da suvremeno društvo izazove MPO-a prosuđuje isključivo mjerilima egoizma i koristi.
U rubrici “Suvremeni ateizam” Kana donosi zanimljive odgovore Alaina de Bottona na pitanja novinara časopisa “Le Monde des Religions”. Rubrika “Brak i obitelj” tematski je vezana uz polazak u školu. Marina Babić upozorava na velike promjene kako za djecu, tako i roditelje. Ističe i nužnost obitelji kao čvrstog uporišta, a roditelje kao uzor ponašanja. U nastavku priloga o temi “Odgoj za medije” Rafael Rimić u tekstu “Medije želimo za prijatelje” daje osvrt na znanstveni skup “Mediji i djeca”. Franjo Šanjek nastavlja feljton o Vatikanu. U ovom broju naglasak je na Vatikan danas, koji unatoč tome što je najmanja zemlja na svijetu ima izniman međunarodni utjecaj. U tom kontekstu se spominje i “slučaj Dajla”. Kana donosi i osvrte na Dane Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i susret kardinala Josipa Bozanića i patrijarha Irineja u Zagrebu, te kolokvij katoličkih novinara. Predstavlja i umjetnika Tihomira Lončara te donosi reportaže iz Fužine, sv. Foške kod Peroja u Istri te Mostara.