Zagreb, (IKA) – Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu objavio je drugi ovogodišnji broj “Bogoslovske smotre”. U uvodniku Anton Tamarut uz 50. obljetnicu otvaranja II. vatikanskog koncila poziva na osvrt na polustoljetnu povijest suvremene hrvatske teologije. Božo Lujić piše o “Čudotvornoj i iscjeliteljskoj djelatnosti proroka Elizeja”. Ivan Bodrožić u radu „Patrističke alegorijske reminiscencije u Marulićevoj Drugoj poslanici Katarini Obirtić” propitkuje dvije slike koje Marulić rabi u prvom dijelu pisma kada govori o značenju osjetila za ljudski život.
Niko Ikić u radu “Pitanje uporabe sintagme in persona Ecclesiae” pojašnjava sakramentalnost Krista i Crkve, djelovanje u ime Krista i Crkve, te razloge za uporabu sintagme in persona Ecclesiae” i protiv nje. U radu “Oculis spiritualibus – sestrinstvo u ogledaju duha. Duhovnost sestrinstva iznad procjepa profesije i prakse” Tonči Matulić propitkuje važnost i nužnost duhovne dimenzije sestrinstva koja se u novije vrijeme sve češće i sve glasnije nameće kao problem, ali i kao nasušna potreba. Ivan Štengl u radu “Seksualno zlostavljanje maloljetnika. Mogući profil pedofiliji sklone osobnosti klerika” pojašnjava specifičnu situaciju počinitelja koji je i sam bio žrtva zlostavljanja, te kroz čin evocira nerazriješenu traumu identificirajući se sa žrtvom.
Slavko Zec u radu “Homoseksualnost i kanonska prikladnost za klerički stalež prema uputi In continuita” prikazuje sadržaj Upute te uočava središnji kriterij koji glasi: ne mogu se pripustiti ređenju oni koji prakticiraju homoseksualne čine, pokazuju duboko ukorijenjene homoseksualne sklonosti i promiču homoseksualnu kulturu; mogu se pripustiti ređenju oni koji pokazuju prolazne homoseksualne tendencije ako ih nadvladaju barem tri godine prije đakonskog ređenja.
Predmet rada “Primanje u puno zajedništvo Katoličke Crkve” Josipa Šalkovića je komentar pravnog okvira o primanju valjano krštenih osoba u puno zajedništvo Katoličke Crkve. “Etika i poezija. ‘Drevna svađa’ u grčkoj filozofiji i njezina moderna recepcija” naslov je rada Jasne Ćurković Nimac. Autorica nastoji ukazati na vezu poezije i etike, u skladu s tvrdnjom američkog pisca i kritičara Jaya Parinija prema kojemu se “pjesnici ne mogu odvojiti od života njihova vremena”.
“Vjera kao kriterij književnog vrednovanja u prilozima Piera Alessandra Paravije” naslov je rada Andrijane Jusup Magazin. Autorica analizira dio višestruke književne djelatnosti pisca čije pjesme, književnopovijesni prilozi, govori, predavanja posvećena vjerskoj književnosti i crkvenoj historiografiji ilustriraju stalnu naklonost kršćanskoj tematici. Paravia književnosti pripisuje ulogu promicateljice vjere, nacionalne svijesti i moralnog savršenstva.
Ovaj broj “Bogoslovske smotre” donosi i prilog Josipa Oslića i Boška Pešića “Egzistencije i (njezino) vrijeme” (prethodno priopćenje) i prilog Ivana Antunovića i Jadranke Ažić “Božja zbiljnost i osoba Isusa Krista u teologiji Karla Rahnera” (pregledni članak). Tu je i recenzija knjige Ante Barišića “Teandrička kristologija Tomislava Janka Šagi-Bunića” koju potpisuje Anton Tamarut.