Zagreb, (IKA) – Sudjelovanje kardinala Stanislawa Dziwisza, krakovskog nadbiskupa, dugogodišnjeg osobnog tajnika bl. Ivana Pavla II. na proslavi svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, naslovna je tema Glasa Koncila (od nedjelje 10. lipnja). Gost iz Poljske podsjetio je da je „u identitet Hrvata upisana vjera u Isusa Krista”, te na veliku ljubav bl. Ivana Pavla II. prema Hrvatima pa je rekao „Znajući vašu ljubav prema danas bl. Ivanu Pavlu II, donio sam vam jedan neobičan dar, relikviju blaženog pape”. Također je poručio: „Obitelj je osnovna društvena stanica, i kakva bude obitelj, takav će biti i narod. Moramo, dakle, svi paziti na tu osnovnu i najvažniju zajednicu da bi bila oazom života, duboke povezanosti i ljubavi”.
Iznimna pozornost posvećena je i Sedmom svjetskom susretu obitelji, održanom u Milanu, na kojem je bio i papa Benedikt XVI. te je uz ostalo poručio: “Svatko dakle može uvidjeti da zakonodavstvo i djelovanje državnih institucija moraju biti osobito u službi obitelji, zasnovanoj na braku i otvorenoj životu, te također moraju priznati prvotno pravo roditelja na slobodni odgoj i formaciju djece, prema odgojnom projektu koji oni smatraju vrijednim i prikladnim”.
List je najveću pozornost posvetio prvim Danima Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, koji su pružali raznovrsne programe: radionice i predavanja, koje su vodili stručni suradnici studija povijesti, sociologije i psihologije, okrugli stol na temu: „Vrednote, znanost, tržište”, izložbe i uprizorenja, te duhovne sadržaje. Dani su imali i ugledne goste iz inozemstva, među kojima je bio i kardinal Raffaele Farina, ravnatelj vatikanske knjižnice i arhiva. HKS je najavio da će se u akademskoj godini 2012/13. upisati prvi naraštaj studenata na studijima psihologije i sociologije, a u planu su studijski programi iz antropologije, prava, filozofije, sestrinstva, komunikologije, novinarstva, ekonomije i međunarodnih odnosa.
Intervju je Glasu Koncila dala dr. Cinzia Baccaglini, psihologinja, stručnjak za obiteljsku psihologiju iz Ravenne u Italiji, te je progovorila o brojnim psihološkim posljedicama koje na majku, oca i dijete ostavlja medicinski postupak pomognute oplodnje. Istaknula je da se bračnim parovima uskraćuje prava informacija u što se upuštaju, koje su sve psihološke, socijalne, etičke, zdravstvene, ekonomske i druge implikacije takvog postupka. Također je istaknula: “Hrvatski nacrt zakona predviđa mogućnost stvaranja dvanaest zametaka. Koliko će se od njih roditi? Što će na kraju biti s ostalima? Za ženu je učinak na emotivnoj razini isti kao i kod namjernog pobačaja, u smislu predbacivanja samoj sebi: ‘Ostavila sam ih u laboratoriju, nikada me neće upoznati kao majku…'”.
Nevjerojatno je kako se u hrvatskoj javnosti olako od buha stvaraju slonovi i upravo je nevjerojatno da baš u tom “stvaranju” sudjeluju političari, ističe se u komentaru i navodi pretjerano burne reakcije ministra obrazovanja, a pokazalo se da su od 72 pitanja tek uvjetno sporna samo 2 jer moraju postojati i pitanja koja će biti zavodljiva jer su selekcijska. Dok je bila u jeku ta iskonstruirana afera s maturalnim pitanjima, u petak 25. svibnja objavljeno je da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ukinulo Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika koje su tvorili ponajbolji stručnjaci za hrvatski jezik. Taj politički čin, u času kad je Hrvatska na pragu Europske unije u kojoj bi i hrvatski jezik trebao postati jedan od službenih jezika, zaslužuje najoštriju osudu jer je nacionalni jezik srce svakoga kulturnog i nacionalnog identiteta. Sadašnja vlast iskazala je još jednom koliko joj je važno očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta.
Istodobno od buhe je napravljen slon otkako su političari uzeli u svoje ruke javno okupljanje koje su u Splitu za subotu 9. lipnja inicirale udruge “Domine”, “Iskorak” i “Kontra”, dok je istodobno objavljeno da je u Hrvatskoj BDP pao za 1,3%, a što znači da se kriza još više produbljuje. Politizacija toga javnog okupljanja otkriva da su drugi, a ne proklamirani, pravi ciljevi okupljanja. Broj je obogaćen i mjesečnim prilogom magazinom Glasa Koncila „Prilika”.