Zagreb, (IKA) – Zauzimanje za zaštitu začetoga ljudskog života od svake manipulacije, a povodom javne rasprave o novom zakonu o pomognutoj oplodnji jedna je od istaknutijih tema u Glasu Koncila (od 27. svibnja) koji ima povećan broj, 40 stranica. List donosi vijest o potpisivanju Deklaracije o zaštiti početka ljudskoga života, njezin sadržaj, zatim apel članova Prezbiterskog vijeća i katoličkih udruga Požeške biskupije kao i izvještaj o znanstvenoj tribini o umetnoj oplodnji i njezinim psiho-fizičkim posljedicama iz usta talijanskih stručnjaka.
Uz cjeloviti tekst izjave Komisije HBK „Iustitia et pax” u kojoj ja uz ostalo izražena zabrinutost zbog poskupljenja, list također opširno izvještava o dodjeli počasnog doktorata kardinalu Josipu Bozaniću i njegovu predavanju na zagrebačkom Sveučilištu.
Iz života Crkve u svijetu pozornost privlači opširniji izvještaj o njemačkom 98. katoličkom danu pod geslom „Odvažiti se na novi početak” te vijest da su 43 američke katoličke udruge podnijele tužbu protiv vlade zbog diskriminacije koja prijeti usvajanjem predložene zdravstvene reforme.
Mons. dr. Egidije Živković, biskup Željeznoga u Gradišću u Austriji, u intervjuu, uz ostalo ističe: „Kršćanin je i danas izazvan svoju vjeru svjedočiti, možda na drugi način, ali i mi smo ugroženi. Svako vrijeme pred Kristove učenike postavlja nove izazove i uvijek iznova potrebno je preispitivati svoju vjeru. Danas nas, istina, ne progone i ne ubijaju, kao što su to činili u vrijeme cara Dioklecijana i u razdoblju komunističke diktature, ali i danas vrijede Kristove riječi: ‘Evo, šaljem vas kao janjce među vukove'”.
Na pitanje Što bi Neumu donio najavljeni ograđeni cestovni koridor odgovara načelnik Neuma dr. Živko Matuško te uz ostalo kaže: “Ovdje živi skoro 100% hrvatski živalj. Ovih dana dodatno se utvrđuju granice zapadno i istočno, na Kleku i Bistrini, južno je – more, a nekoliko kilometara sjevernije bila bi žica i ograda. Tako bi se većina stanovnika Neuma našla u svojevrsnom getu u odnosu na ostali dio Neuma. Mislim da se to ne bi radilo prema bilo kojem drugom narodu da se našao na ovome području. Ali, Hrvatima se svašta može dogoditi. Najgore je kada Hrvati rade sami protiv sebe”.
Blaženko Juračić, skladatelj, maestro crkvene glazbe i profesor glazbene kulture, uz ostalo svjedoči: „Vjera u uskrsnulog Boga u svim životnim dimenzijama nadahnuće mi je za život pun Života, a utjelovljena Riječ bogatstvo je koje nadilazi svu glazbu. Isus je ljubav koja se ucjepljuje u sve što teži punini. Preko glazbe želim posvjedočiti koliko je ta Riječ u dijalogu duše i zaručnika ispunjena ljubavlju i smatram da je smisao glazbe biti uronjen u milost koja dovodi u harmoniju ne samo na auditivnoj dimenziji već na svim razinama: tjelesnog, duhovnog i duhovne duše”.
Reportaža je posvećena župi Brgat u kojoj je kroz 200 godina broj stanovnika skoro nepromjenjiv, a popis iz 2011. navodi da su u župi 352 osobe u 111 domova i skoro sve pučanstvo je katoličke vjere. Na Gornjem Brgatu djeluje područna škola za djecu od 1. do 4. razreda, a trenutačno ima 8 učenika.
U komentaru se uz ostalo ističe: Odluku Vlade o raskidu ugovora s graditeljima Pelješkog mosta, oni kojima ni na pameti ni na srcu nisu hrvatski nacionalni interesi dočekali su trijumfalistički ističući da je taj most konačno postao prošlost. Još se jednom očitovalo koliko u današnjoj Hrvatskoj nedostaje elementarne svijesti o važnosti konsenzusa o legalnim i legitimnim hrvatskim nacionalnim interesima, jer što bolja teritorijalna integracija apsolutan je i nesporan legalni i legitimni interes svake države. Budući da nema konsenzusa o tom općenacionalnom interesu, sadašnja vlast srušila je jedan dobar nacionalni projekt.
Također odlazak najviših dužnosnika Republike Hrvatske u slovensko Tezno, jedno od gotovo 2 tisuće stratišta partizanske i komunističke osvete i represije nad tisućama Hrvata, u utorak 15. svibnja, treći dan nakon komemoracije na Bleiburgu, očitovanje je produbljivanja podjela u suvremenom hrvatskom društvu. Je li moguće da ti dužnosnici nisu zapazili da su se na Bleiburgu okupili stvarni predstavnici naroda, a na Teznom osamljeni političari? Političari su, umjesto logičnog i nužno potrebnog stvaranja konsenzusa o jedinstvenom pijetetu prema svim žrtvama i o jedinstvenoj osudi zločina, bez obzira na to tko ih počinio, tako dali novu pljusku nacionalnom pomirenju i učvrstili podjele u društvu.