Palermo/La Valetta, (IKA) – Oko tri stotine vjernika Riječke nadbiskupije sudjelovali su od 9. do 16. travnja na Osmom nadbiskupijskom hodočašću putovima Četvrtoga misijskog putovanja sv. Pavla apostola po Siciliji i Malti. Hodočašće je predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić, a duhovni vodiči u autobusima bili su svećenici Matija Matičić, Nikica Uravić, Anto Aračić, Ilija Aračić, Vjekoslav Kovač, Vjekoslav Kanić i Velimir Martinović, te tri redovnice milosrdnice: Ljiljana Nikić, Suzana Samardžić i Mihelina Banić.
Hodočašće autobusima Autotransa Rijeka organizirao je vlč. Matija Matičić, nadbiskupijski vikar za pastoral, te su hodočasnici u sedam Autotransovih autobusa krenuli prema Italiji na Uskrsni ponedjeljak, nakon rane jutarnje mise u crkvi Gospe Lurdske na Žabici.
U luci Civitavecchiji ukrcali su se na brod kojim su drugog dana ujutro stigli u Palermo, u istoimenu pokrajinu na sjeveru Sicilije. Cilj hodočašća bio je posjet mjestima na Siciliji i Malti na kojima je boravio sv. Pavao apostol kada je na obali Malte doživio brodolom putujući u Rim na carski sud, te je tu ostao tri mjeseca, a na daljnjem putu za Rim u Siracuzi je boravio još tri dana. Sv. Pavao na Malti je uspostavio prvu kršćansku Crkvu i postavio za prvog biskupa Malte sv. Publija.
Hodočasnici su na Siciliji posjetili gradove Palermo, Monreale, Siracusu i Cataniju, a na Malti, La Valettu, Rabat i Medinu. Razgledali su kulturne i povijesne znamenitosti, upoznali društveni i vjerski život Sicilijanaca i Maltežana koji su vjekovima rasli na vjeri koju im je donio i ostavio sv. Pavao, vjeri u uskrslog Krista. U prekrasnim crkvama, zgradama i palačama, šetnjama ulicama i trgovima upoznali su različite stilove gradnje od doba Feničana, Grka, Normana, Arapa, Rimljana, pa do srednjeg vijeka i današnjih dana. Na Malti, u La Valetti, na svakom mjestu u starom gradu, zidinama koje ga okružuju, katedralama i palačama još uvijek živi duh malteških vitezova ili vitezova sv. Ivana iz Jeruzalema. U katedrali posvećenoj sv. Ivanu od Jeruzalema mogli su razgledati najznamenitija djela velikog slikara iz tog vremena Caravaggia: “Glavosjek sv. Ivana” i “Sv. Jeronim”.
Svaki dan misu je predvodio nadbiskup Devčić: u Monrealu u katedrali Marijina Uznesenja; u Siracusi u katedrali Sv. Lucije; u La Valetti u crkvi Brodoloma sv. Pavla; u Rabatu u katedrali Sv. Pavla, koja je izgrađena iznad spilje u kojoj je, prema predaji, sv. Pavao naviještao evanđelje; u Cataniji u katedrali Sv. Agate gdje su hodočasnici obnovili svoja krsna obećanja a dva bračna para svoje ženidbene zavjete. Tu se nadbiskup Devčić oprostio od hodočasnika jer se morao zbog službenih obveza vratiti u Rijeku.
U propovijedima nadbiskup Devčić isticao je važnost osobnog susreta s Uskrslim, svjedočenje vjere, usporedio je današnju Crkvu s brodom kojim je putovao sv. Pavao na uzburkanom moru. Mi ne živimo svoju vjeru, ne nosimo Krista u tkivu našeg društva jer šutimo, jer smo pasivni. I tako je po cijelom kršćanskom svijetu. Da su danas naši kršćanski roditelji autentični svjedoci, poput sv. Pavla, i djeca bi takva bila i svjedočila istinske kršćanske vrijednosti. No, unatoč teškoćama ne smijemo gubiti hrabrost da ne upadnemo u beznađe. Moramo svjedočiti duboko uvjerenje da je Gospodin s nama, da nas čeka na ‘obali’ kao što je čekao apostole, da nas prati svojom riječju i savjetom, poručio je nadbiskup, dodavši kako je apostol i danas svaki onaj koji je s Isusom, a to je svaki kršćanin i to se na nama treba prepoznati.
Šestog dana hodočašća, tijekom boravka u Cataniji hodočasnici su posjetili vulkan Etnu, najviši vulkan u Europi, još uvijek aktivan a koji se izdiže na 3320 metara nadmorske visine.
Pretposljednji dan hodočasnici su iz Catanije otišli u Messinu i trajektom prešli Messinski tjesnac. U popodnevnim satima stigli su u Salerno gdje je u crkvi Presvetog Srca Isusova misno slavlje predvodio mons. Nikica Uravić, rektor bogoslovskog sjemeništa u Rijeci “Ivan Pavao II”. Idućeg jutra krenuli su prema Pompejima gdje su u papinskoj crkvi Gospe od Pompeja sudjelovali na misi koju je predvodio vlč. Matičić. Do povratka za Rijeku razgledali su čuvene Pompeje, rimski grad koji je sa svojih 20.000 stanovnika zatrpala velika erupcija Vezuva 79. godine.