Drugo, dopunjeno izdanje knjige fra Šimuna Šite Ćorića Žuta neman zavist. Ili kako uspješnije izjedati sebe i druge objavljeno je u suizdanju Fram-Zirala (Mostar) i Glasa Koncila (Zagreb). U prvoj knjizi o zavisti na hrvatskom jeziku fra Šimun Šito Ćorić izabrao je i kompilirao najbolje iz onoga što teološka tradicija i suvremena psihologijska znanost govore o zavisti. Autor, doktor psihologije, na zanimljiv način analizira zavist, oblike njezinog izražavanja, postavlja pitanje o nadziranju vlastite zavisti te donosi primjere testova kojima se zavist može mjeriti. U odnosu na prvo izdanje, objavljeno godine 2008., u drugom izdanju Ćorić se dodatno posvetio povezanosti religioznosti i zavisti. Stoga je u to izdanje uvrstio i poglavlja o zdravoj i nezdravoj religioznosti, o zrelosti, ali i rezultate dvaju vlastitih istraživanja o odnosu religioznosti i zavisti te zrelosti i zavisti. U sedam cjelina, književnim nadahnućem i primjerima, umom teologa i psihologa autor jednostavnim stilom otvara čitatelju vidljive i skrite, svjesne i nesvjesne sadržaje, pojavne oblike, načine djelovanja i posljedice urođenog, ali i naučenog zloćudnog osjećaja – zavisti. Fra Šimun Šito Ćorić – franjevac, sveučilišni profesor, pjesnik, esejist, antologičar, dugogodišnji predsjednik Svjetskoga kongresa Hrvata, glazbenik – rođen je u Paoči, kod Međugorja, 1949. godine. U franjevački red stupio je 1967., a za svećenika je zaređen 1975. Kao svećenik djelovao je u župama Konjic i Slano, a potom među Hrvatima u Americi (1978. – 1981.). U New Yorku (Columbia University) je magistrirao na studiju kliničke psihologije. Od 1984. do danas djeluje među hrvatskim iseljenicima u Švicarskoj. U međuvremenu je, 1988., postigao doktorat iz psihologije na Sveučilištu u Zagrebu, s temom Tjeskobe hrvatskih emigranata. Predaje psihologiju na sveučilištima u Mostaru, Zagrebu i Zadru. Uz znanstveni rad objavio je i nekoliko zbirki pjesama, a brojne je pjesme i uglazbio. Član je Društva američkih pjesnika, Društva hrvatskih književnika, PEN-a, Društva hrvatskih psihologa te Društva švicarskih psihologa. (ika-gk/kj)