Zagreb, (IKA) – Najviši predstavnik Srpske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj, Jovan Pavlović, metropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije, povodom Uskrsa po julijanskom kalendaru, gostovao je 13. travnja u emisiji “Snaga dijaloga” Hrvatskoga katoličkog radija. Prvi put govorio je za slušatelje HKR-a o SPC u Hrvatskoj, kako gledaju na vjeronauk i obitelji, kakav odnos imaju s državom i s Katoličkom Crkvom.
“Mogu izraziti veliko zadovoljstvo i zahvalnost što smo prebrodili nesretne godine rata, koji je bio tragičan za sve nas i od kojeg se oporavljamo”, rekao je metropolit Pavlović u razgovoru za HKR i dodao: “Moram reći da je država Hrvatska, pored svih financijskih poteškoća u kojima se nalazi naše društvo, odredila određenu financijsku pomoć u cilju obnove hramova i manastira koji su kulturna baština, kao i za pomoć svećenicima na siromašnim župama (parohijama) i za ostale potrebe koje se javljaju u Crkvi”. Metropolit kaže da je “vrlo dobra suradnja s državnim institucijama i o pitanju oduzete crkvene imovine”, premda ima još nekih neriješenih pitanja. No, smatra da se u budućoj suradnji i ta pitanja mogu riješiti.
Metropolija kojoj je na čelu prostire se na tri države. U Hrvatskoj danas živi 250 tisuća, u Italiji 100 tisuća, a u Sloveniji 40 tisuća vjernika Srpske pravoslavne crkve. “U mjestima gdje nemamo vlastitih hramova, Katolička Crkva nam izlazi u susret, pa se molitve vrše u katoličkim crkvama i suradnja na ekumenskoj razini je za svaku pohvalu”, rekao je poglavar SPC-a u Hrvatskoj. Govorio je i o velikom zanimanju za duhovna zvanja u SPC-u, tako da su sve eparhije popunjene, i u Srbiji i u Hrvatskoj.
Metropolit Jovan je u Hrvatskoj oživio nekadašnju pravoslavnu tradiciju na području školstva. Stoga je njegova eparhija pokrenula Gimnaziju s pravnom javnosti te je upravo u tijeku završetak radova na novoj modernoj zgradi na Svetom Duhu u Zagrebu. Riječ je o privatnoj školi s pravom javnosti koja provodi program Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta te, uz redovan program, nudi i brojne druge sadržaje. Ujedno poziva sve koji mogu da financijski pomognu učenicima koji su daroviti, a siromašni, da razvijaju svoje sposobnosti i usvajaju nova znanja, te tako u budućnosti daju svoj doprinos našem društvu.
Na pitanje koliko je važno danas ponuditi mladima odgoj za kršćanske vrednote, metropolit Jovan je odgovorio: “Smatramo da su to temelji na kojima počiva društvo. Sve negativnosti bit će manje ako se pridržavamo principa kršćanskog morala, ako se poštuju državni zakoni, ako svatko odgovorno izvršava svoje dužnosti. U tom slučaju društvo bi trebalo biti dobro organizirano, s puno više optimizma, međusobnog razumijevanja i suradnje. Tako bismo mogli živjeti u ljepoti ovoga svijeta. Važno je da čovjek zna za mjeru, jer umjerenost je vrlina u moralnom ponašanju”.
Vezano uz vjeronauk u školi, metropolit Jovan napomenuo je kako smatra važnim da mladi u svom obrazovanju upoznaju kršćanski nauk koji je od velikog značenja za cjelokupnu kulturu, arhitekturu, glazbu: “Za sva područja ljudskog života i djelovanja nezaobilazno je kršćanstvo. Tako je u čitavoj Europi. Ako pogledamo, i najmanja mjesta u cijeloj Europi imaju svoje crkve. Cijela je Europa izgrađena na temeljima kršćanskog nauka i kršćanskog morala, i to je nešto što osigurava sklad u odnosima među ljudima”. O posebnostima kršćanskoga nauka metropolit Pavlović ističe, prije svega žalost zbog brojnih ovisnosti, osobito kod mladih, što se proširilo zbog neznanja kako se nositi s problemima i kako ih rješavati, a “kršćanski nauk nas uči kako trpjeti i riješiti određene probleme”. Poziva na odgovornost i napominje kako se “mnogi ne znaju ponašati, jer ne poštuju osnovne zakone ljudskoga života, a to je najbolje izraženo u kršćanskom učenju i kršćanskom moralu”.
U razgovoru za HKR prisjetio se i susreta s Papom: “Bio sam veoma radostan da sam imao priliku pozdraviti Svetog Oca, jer sam još kao student znao za njega kao vrsnog teologa. Profesor Ratzinger je bio veliko zvučno ime. Sveti Otac je na Trgu bana Jelačića održao molitveni skup koji je za svaku pohvalu. Vidjela se duhovnost i disciplina, poštovanje prema poglavaru Katoličke Crkve. S druge strane, to je bila i vjerska manifestacija mladih koja pokazuje da, pored svih onih zamjerki koje upućujemo na ponašanje mladih, ima i takvih vrijednosti kod mladih koje zaslužuju svaku pohvalu”. Metropolit se složio s konstatacijom da su mladi nada ovog društva te dodao “da je to sreća i da je u svakom slučaju dobro da ljudi rastu u religioznom raspoloženju, jer tako imaju pozitivan odnos prema bližnjima”.