Sisak, (IKA) – Promatrajući zbivanja u hrvatskom društvu Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax s velikom zabrinutošću primjećuje da se u ovim prijelomnim trenucima hrvatskog društva najavljuju i šalju po hitnom postupku prijedlozi zakonskih rješenja od vitalne važnosti za pojedince, obitelj i hrvatsko društvo u cjelini. “Međutim, upravo ti zakoni po svojoj naravi traže široku, temeljitu i argumentiranu javnu raspravu kao i traženje konsenzusa kao puta nalaženja najboljih zakonskih rješenja i izlaska iz krize. Ne postoje nikakvi razlozi da se zakoni poput Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, o HRT-u kao i prijedlozi strategija na nekim drugim područjima, kao što je kultura, nalaze u javnoj raspravi samo nekoliko dana i predlažu po hitnom postupku”, ističe se u izjavi Komisije HBK Iustitia et pax usvojenoj na sjednici održanoj 12. travnja u Sisku pod predsjedanjem sisačkog biskupa Vlade Košića.
U izjavi se upozorava da se pri tome u javnosti na neprimjeren način stvara dojam kako su prijedlozi ovih važnih zakonskih rješenja ne samo u skladu sa zakonima Europske unije, nego da se upravo kao takva traže od strane Unije. “Treba jasno reći javnosti da u većini područja koja ovi zakoni reguliraju ne postoji, osim određenih preporuka, obvezatno zakonsko rješenje Europske unije, niti se ono traži. Svaka članica EU ima pravo tražiti na tim područjima najbolja i najprimjerenija zakonska rješenja koja poštujući temeljna ljudska prava i slobode poštuju i moralnu i etičku tradiciju i kulturu određenog društva te viziju osobe i društva koja iz takvih načela proizlazi. Iznošenjem suprotnih tvrdnji hrvatska se javnost dovodi u zabludu. Neki od ovih prijedloga su isto tako veoma važni za život osobe i društva da traže i izjašnjavanje građana na referendumu, a ne hitni postupak”, upozorava se u izjavi.
Komisija Iustitia et pax poziva posebice medije da budu u službi demokracije i općeprihvaćenih vrijednosti, dajući dovoljno prostora različitim promišljanjima, ne etiketirajući stavove Crkava i drugih vjerskih zajednica kao zaostale i neprimjerene modernom društvu. “Odbijanjem potrebne javne rasprave i dijaloga s civilnim društvom i Crkvama se, između ostaloga krši stečevina Europske unije koja obvezuje institucije na dijalog s Crkvama i vjerskim zajednicama. Time se onemogućuje uvid u mnoge argumente koji pridonose poštivanju dostojanstva ljudske osobe, pravednosti, solidarnosti i suprotstavlja se diktatu određenih interesnih skupina. U ovom teškom moralnom, socijalnom i gospodarskom trenutku hrvatskoga društva koje traži mnoge bolne mjere, ali i konsenzus kao put izlaska iz krize, nije dobro dijeliti društvo na ovako važnim pitanjima stvarajući dojam nesigurnosti i zaobilazeći činjenicu da u ovom času postoje mnogo teža gospodarska i socijalna pitanja koja treba hitno rješavati. Napominjući još jednom kako u većini ovih prijedloga nema razloga za hitni postupak, ponovno pozivamo cjelokupno hrvatsko društvo, a posebice hrvatsku vladu i Sabor da otvore javni prostor i ostave dovoljno potrebnog vremena za temeljitu, smirenu i argumentiranu raspravu o svim ovim važnim pitanjima”, ističe se u izjavi Komisije koju potpisuje biskup Košić.