Đakovo, (IKA/TU) – U Strossmayerovoj dvorani Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, a u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu od 12. do 14. travnja održava se 36. međunarodni simpozij profesora filozofije i teologije. Prisutne profesore pozdravio je domaći dekan đakovačkog KBF-a prof. dr. sc. Pero Aračić te veliki kancelar i nadbiskup đakovačko-osječki mons. dr. Marin Srakić. Prigodnu riječ u ime organizatora uputio je dekan zagrebačkog KBF-a prof. dr. sc. Josip Oslić.
Okupljanje profesora filozofije i teologije na ovom Simpoziju nema samo simbolički karakter, rekao je dekan Oslić i naglasio: „Ovo okupljanje prije svega ima znanstveni karakter, kojemu je cilj izmjena dragocjenih informacija i iskustava do kojih su došli profesori filozofije i teologije na našim katoličkim bogoslovnim fakultetima. Dobro je da se profesori međusobno susretnu, podijele svoje iskustva, ali je također dobro da se i na znanstvenoj i istraživačkoj razini prodube spoznaje do kojih se došlo tijekom njihovog višegodišnjeg znanstvenog i istraživačkog rada.”
Prošlogodišnji Simpozij održan je na KBF-u u Zagrebu. Predavanja su izložili profesori prvih sedam katedri zagrebačkog KBF-a, te su prisutne upoznali s najnovijim filozofsko-teološkim gibanjima, podsjetio je dekan zagrebačkog KBF-a. Ove godine, tijekom simpozija profesori drugih sedam katedri upoznati će prisutne s problematikom koja se odnosi na područje praktične teologije, preciznije rečeno, područje liturgije, pastorala, povijesti, kanonskog prava, katehetike te socijalnog nauka Crkve.
“Budući da se na đakovačkom Simpoziju profesora filozofije i teologije radi o pitanjima praktične teologije bilo bi dobro da upravo ovaj Simpozij u znanstvenom i istraživačkom smislu pridonese boljem osvjetljavanju i promišljanju nove evangelizacije, koja bi trebala pokrenuti Crkvu i dati nove smjernice i motivaciju za život Crkve u hrvatskom društvu”, zaključio je dekan Oslić. Najavio je i održavanje sljedećeg znanstvenog simpozija povodom 50. obljetnice otvaranja i početka Drugog vatikanskog koncila, koji će se održati u Zagrebu, od 15. do 17. studenoga, a trebao bi biti konkretni znanstveni doprinos Godini vjere.
Mons. Srakić sudionike je pozdravio sjećajući se svog sudjelovanja na I. međunarodnom simpoziju profesora održanom 1976. godine, koji je obrađivao temu permanentnog obrazovanja svećenika. Prisutnima je poručio da u procesu trajnog obrazovanja treba iznositi teologiju koja je “brauchbare” – “upotrebljiva teologija”, a isto vrijedi i za pastoral te filozofiju jer “cilj našeg susretanja je da stečene spoznaje možemo plodonosno iznositi drugima”, rekao je veliki kancelar đakovačkog KBF-a.
Prvo predavanje održao je prof. dr. Petar Bašić na temu “Liturgija kao čimbenik jedinstva”. Predavač je u prvom dijelu sadržajno prikazao osnovne ideje koncilske liturgijske reforme, pogotovo u kontekstu ekumenskih gibanja. Iznio je ideju o liturgiji kao ujedinjujućoj službi i oživljenoj misli Koncila, o liturgiji kao djelu Duha Svetoga, odnosno o Crkvi koja liturgiju slavi u Duhu i snagom Duha.
Kao najsporniju točku ekumenizma prof. Bašić naveo je vezu liturgije i Crkve, promatranu u različitim kršćanskim zajednicama, kao i odnos između riječi Božje i obreda. Iako problemi postoje, smatra prof. Bašić, II. vatikanski koncil sa svojoj konstitucijom Sacrosanctum concilium učinio je liturgiju plodnim poljem za ekumenski dijalog. Posebno je to vidljivo u odnosu prema “communicatio in sacris”, u pitanjima mješovite ženidbe i ostalih sakramenata. Liturgija, istaknuo je, zauzima sve važnije mjesto na putu ujedinjenja Crkava, a što se tiče teologije, svaka teološka grana, mora se danas pitati o svom ekumenskom usmjerenju.
U drugom dijelu svog izlaganja, koje je potaknulo i vrlo plodnu diskusiju, prof. Bašić usporedio je prijevode liturgijskih tekstova s Biblijom te istaknuo konkretne probleme oko prevođenja i prijevoda liturgijskih knjiga na suvremene jezike, pogotovo na hrvatski jezik.
Tijekom drugog dana Simpozija predavanja su održali doc. dr. sc. Nikola Vranješ “(Ne)ostvarene koncilske pastoralne teme u hrvatskoj Crkvi”, zatim doc. dr. sc. Ivica Žižić čije je predavanje imalo za temu “Filozofija i liturgija u suvremenom dijalogu” te doc. dr. sc. Franjo Velčić koji je govorio o “Crkvenim povjesničarima pred povijesnim prijeporima suvremene hrvatske povijesti XX. stoljeća”.