Varaždin, (IKA) – Molitvom srednjeg časa te pozdravnim govorima predsjednika Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića i varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, domaćina zasjedanja, započelo je u utorak 18. listopada u zgradi Svećeničkog doma Varaždinske biskupije u Varaždinu 43. plenarno zasjedanje HBK. Biskup Mrzljak uputio je pozdrav svima nazočnima, među kojima su uz članove HBK bili i apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, te predstavnik BK BiH banjolučki pomoćni biskup Marko Semren, subotički biskup Ivan Penzeš, te srijemski biskup Đuro Gašparović. Podsjetio je da je prvo zasjedanje HBK u Varaždinu bilo godine 1999. Istaknuo je da je još u živom sjećanju nedavni susret u Ludbregu prigodom proslave 600. obljetnice “ludbreškog euharistijskog čuda”. Biskup domaćin predstavio je Varaždin kao grad bogate vjerske, ali i nacionalne povijesti, u kojem je 2009. godine svečano proslavljeno 800 godina od proglašenja Varaždina slobodnim kraljevskim gradom, dok je deset godina u 18. stoljeću, sve do velikog požara, bio i glavni grad Hrvatskog Kraljevstva. U ovaj je grad prije 200 godina preseljen i Zborni kaptol čazmanski, čiji su članovi bježali od Turaka. Upravo je Kaptol bio najvažniji inicijator osnivanja Varaždinske biskupije, rekao je biskup. Varaždinska biskupija danas se sastoji od 105 župa u 11 dekanata, u kojima živi nešto manje od 400.000 stanovnika, kazao je biskup Mrzljak.
Zatim je pozdravnu riječ uputio predsjednik HBK nadbiskup Srakić, koji je nuncija Cassarija zamolio da još jednom prenese izraze odanosti i zahvalnosti papi Benediktu XVI. za njegov nezaboravni posjet našoj Crkvi i domovini Hrvatskoj. Pozdravio je sve članove HBK i njihova potpredsjednika zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Također je pozdravio odsutnog mons. Dražena Kutlešu, novoimenovanog porečkog i pulskog biskupa koadjutora, te mu je čestitao na imenovanju, sa željom da ga Gospodin prati darom mudrosti i jakosti u novoj službi.
Podsjetio je kako je od posljednjeg plenarnog zasjedanja u ožujku ostvaren pohod Benedikta XVI. Hrvatskoj, a zbili su se i drugi događaji važni za Crkvu u Hrvatskoj. Nadbiskup je rekao da su od izvanrednog zasjedanja, koje je bilo u ljeto, uslijedili teški dani puni izazova za našu Crkvu povezani uz “slučaj Dajla”. Na kraju je najavio teme kojima će se posvetiti pozornost tijekom zasjedanja u Varaždinu, a to su poruka biskupa HBK prigodom izbora zastupnika u Hrvatski sabor, pastoralno-pravne odredbe o prilozima za mise, teološko-pastoralni naglasci Papinih govora te smjernice za Sinodu biskupa.