Zagreb, (IKA) – Drugog dana Međunarodnog znanstvenog skupa o Augustinu Kažotiću u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, u subotu 15. listopada, predavanja inozemnih gostiju bila su usredotočena na jednogodišnje Kažotićevo biskupovanje Lucerom (1322-1323), te putu od biskupa do proglašenja blaženim gotovo četiri stoljeća kasnije (1702). Slavko Kovačić sa Sveučilišta u Splitu bavio se štovanjem blaženika i podizanjima oltara u njegovu čast. Profesor iz Barija dr. Gerardo Cioffari detaljizirao je “prijelaz” Lucere iz saracenskoga u grad sv. Marije, a dr. Massimiliano Monaco istaknuo je kako je Kažotić u kratkom lučerskom vremenu napravio mnogo dobroga, od gradnje crkava do reorganizacije kurije uz prakticiranje karitasa u punom smislu. Naznačio je kako je biskupu Lucere uspjelo napraviti ono što nije anžuvinskoj dinastiji – staviti završnu riječ na saracenski islam. “Lucera će biti njegova posljednja životna stanica, on se trudi i uspijeva vratiti kršćanstvo u grad”, istaknuo je dr. Monaco Kažotićevo otvaranje nove stranice povijesti.
Nekoliko predavanja naznačilo je i Kažotićeve životopisce u hagiografskoj tradiciji, o čemu je govorio dr. Paul-Bernard Hodel, te Krčelićev i Gasparottijev doprinos rasvjetljavanju cjelokupnoga Kažotićeva života, što je približio akademik Josip Bratulić, najavljujući i prigodan zbornik radova s ovoga skupa.
Tematizirani su i štovatelji blaženika u Hrvatskoj i Europi tijekom stoljeća, a iznijet je i podsjetnik na proces beatifikacije i tijek kanonizacije bl. Kažotića. Don Donato D’Amico iz biskupskog arhiva u Luceri govorio je o “Kultu bl. Augustina Kažotića tijekom stoljeća”, davši i povijesni presjek biskupije Lucere. Sami govor o kultu bl. Augustina, započeo je prikazom njegove smrti koja se opisuje kao anđeoski prijelaz u novi život. Grob Augustina Kažotića s vremenom postaje mjesto hodočašća, a sam bl. Augustin biva postavljen za zaštitnika grada. Kada se govori o hagiografskoj tradiciji i mjestu bl. Augustina u njoj, općenito se naglašava skromnost i tolerancija blaženika koji je posebno bio tolerantan prema saracenskoj kulturi na području biskupije Lucere. Dominikanka Ivana Pavla Novina govorila je o “Velikim hrvatskim poklonicima i štovateljima bl. Augustina Kažotića u 20. stoljeću”, među kojima su bili i bl. Alojzije Stepinac, franjevac Nedjeljko Dominik Slišković, dominikanaci Frano Kovačević, Hijacint Bošković, Marijan Biškup i Franjo Šanjek. “Proces beatifikacije i tijek kanonizacije bl. Augustina Kažotića” predstavio je prof. dr. Vito T. Gomez Garcia, generalni postulator Dominikanskog reda. Posebno je ukazao na razne probleme koji su usporavali, odnosno prekidali nekoliko puta započete procese kanonizacije.
Sudionicima skupa obratio se i don Ciro Fanelli, generalni vikar biskupije Lucera-Troia i župnik katedralne župe koja čuva relikvije bl. Augustina Kažotića. Zahvalio je na prigodi sudjelovanja na skupu te zajedno s Massimilianom Monacom, autorom knjige o Augustinu Kažotiću koja je ovih dana prevedena i na hrvatski, predstavio nekoliko fotografija koje prikazuju današnje štovanje blaženika.

.