Bonn, (IKA) – Mediji, Katolička Crkva i globalizacija – bila je tema godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe održanoga od 27. do 29. rujna u Katoličkom socijalnom institutu Nadbiskupije Köln u Bad Honnefu kod Bonna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Skup, na kojem se okupilo oko devedeset sudionica i sudionika iz hrvatskih katoličkih misija iz Njemačke, Švicarske, skandinavskih zemalja, Francuske, Austrije, Nizozemske i Velike Britanije, započeo je zazivom Duha Svetoga. U radu su sudjelovali i ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu fra Josip Bebić te uz domaćina delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicu Komadinu i delegati: za skandinavske zemlje mons. Stjepan Biletić, za Francusku i okolne zemlje vlč. Stjepan Čukman i novoimenovani delegat za Švicarsku fra Mićo Pinjuh, koji će preuzeti službu u siječnju sljedeće godine.
Uime organizatora sve je pozdravio delegat Komadina, a ravnatelj Bebić prenio im je pozdrave hrvatskih (nad)biskupa. “Na uporabu medija u evangelizaciji potiču nas i crkveni dokumenti. Crkveno učiteljstvo upozorava nas da bismo bili odgovorni pred Gospodinom kada ne bismo ta moćna sredstva koja, vjerujem, svi mi koristimo radi posla, informacija ili zabave, koristili i u evangelizaciji i pastoralu. Na tome tragu želio bih kao ravnatelj Hrvatske inozemne pastve pokrenuti mrežnu stranicu našega Ureda u Zagrebu na kojoj bi se na jednom mjestu mogle pronaći informacije o našim hrvatskim katoličkim misijama, misionarima i njihovu djelovanju. To bi, vjerujem potaknulo na suradnju među našim misijama, poboljšalo informiranost i povezalo i nas svećenike i pastoralne djelatnike međusobno, kao i vjernike”, kazao je ravnatelj Bebić, potaknuvši okupljene u tom smislu na potporu i suradnju.
Potom je dr. Adolf Polegubić uveo u rad skupa, podsjetivši kako su u prethodnih dvanaest skupova, počevši od godine 1999. do danas, o kojima svjedoči dvanaest objavljenih zbornika, obrađene teme o stanju i perspektivi hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj, hrvatskim obiteljima u pokretu, liturgijskoj mistagogiji – starom putu nove obnove, hrvatskoj dijaspori u Crkvi i domovini, suvremenom pristupu Bibliji, izazovu nove religioznosti, a bilo je riječi o budućnosti hrvatskih katoličkih misija, aktualnom trenutku Crkve i domovine, novim karizmatskim pokretima, fenomenu (ne)religioznosti u književnosti, teološkom promišljanju o pastoralu samaca te tajni života u ozračju suvremenog odnosa znanosti i vjere.
Predavanje o ulozi medija u društvu održao je dr. Danijel Labaš s Hrvatskih studija u Zagrebu. Istaknuo je da su mediji nešto veličanstveno, pružaju informacije, omogućuju komunikaciju, otvaraju putove do drugih zemalja i kultura, daju krila našoj mašti i služe nam za zabavu i opuštanje. Bez njih u industrijskim društvima ne bi funkcionirali ni istraživanje ni gospodarstvo, ali niti svijet rada jer informacijske i komunikacijske tehnologije upravljaju strojevima i robnim razmjenama, te preko Interneta omogućuju izgradnju infrastrukture kakvu trebaju današnja moderna društva. Unatoč tome, mediji su već dugo izloženi kritikama. Često se na njih gleda kao na one koji omogućuju pristup pornografiji i koji su uzrok divljaštva i nasilja. Pripisuje im se odgovornost za sve manje kretanja, za manjak društvenih veza i slab uspjeh u školi. Premda je riječ samo o sredstvima, o “posrednicima” između čovjeka i stvarnosti, mediji su danas postali čovjekovo okruženje i dio su njegove kulture. Bez njih ljudski život postaje nezamisliv, a njihova uloga u suvremenom društvu nezamjenjiva jer služe za informiranje, ali i za formiranje, za prenošenje vrijednosti i pospješivanje demokracije u društvima”, istaknuo je dr. Labaš.
U popodnevnim satima predavanje o medijima u Hrvatskoj pod vidom vjerodostojnosti na križu održao je dr. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Relevantna istraživanja pokazuju kako je kvaliteta medijskog sadržaja značajno pala posljednjih nekoliko godina, ali građani i dalje imaju relativno veliko povjerenje u medije, usprkos brojnim slučajevima etičkih prijepora. Vjerodostojnost je postala karakteristika malobrojnih medija u Hrvatskoj. Zbog trajne ovisnosti tradicionalnih medija o oglašivačkoj industriji te raznim interesnim skupina, publika sve više sadržaja preuzima i(ili) stvara na internetu. Navedeni su procesi ostavili traga na kvaliteti medijskog sadržaja, primarno u tisku, gdje dominiraju tekstovi sa samo jednim izvorom informacija, a prostora za teme koje nisu ekonomski isplative također je sve manje. Istodobno mediji i dalje ostaju većim dijelom bez učinkovite regulacije, a redakcije bez etičkih kodeksa zbog čega pojedini novinari poriču moralnu odgovornost i posljedice za svoje djelovanje, što će ostaviti trajne posljedice na profesiji. Aktualna gospodarska situacija samo je pojačala navedene procese. Konačno, obrazovne institucije ne njeguju u dovoljnoj mjeri kritičko promišljanje pa djeca i mladi, ali i njihovi roditelji postaju ravnodušni potrošači medija, što u konačnici ima utjecaja na cjelokupni društveni razvoj Hrvatske. Mediji su u 21. stoljeću postali industrija koja može utjecati na sve društvene procese, možda čak i više nego što to možemo pretpostaviti, zaključio je dr. Kanižaj.
U večernjim satima održan je duhovno-kulturni program u sklopu kojega je predstavljen i zbornik radova s prošlogodišnjeg skupa održanog u Bergisch Gladbachu kod Kölna o temi “Tajna života u ozračju suvremenog odnosa znanosti i vjere”.
Na početku drugoga dana skupa, 28. rujna, sve je pozdravio predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar. Istaknuo je važnost inozemne pastve, koja je živi dio naše Crkve. Obećavši joj daljnju potporu, potaknuo je okupljene i na buduće takve dragocjene susrete. Pozdravnu riječ uputio je i generalni konzul Generalnog konzulata RH iz Düsseldorfa Vjekoslav Križanec, a na skupu je sudjelovao zajedno s konzulom Kristijanom Tušekom. Ujedno je zahvalio hrvatskih pastoralnim djelatnicima iz Zapadne Europe na svemu što su činili i čine za dobro svoga naroda u tom dijelu svijeta, a i za sve što su činili i još čine za svoju domovinu Hrvatsku.
Predavanje “O smislu crkvenih medija – od dosade do evangelizacije” održao je mons. Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila. Upozorio je kako su se na tragu elementarne ljudske potrebe za informiranošću mediji razvili u svojevrsnu industriju, kojoj je prvotni cilj zarada, profit. Pritom često postaju svojevrsni servis različitih centara moći, gospodarskih, političkih i ideoloških, uvjeravajući svoje konzumente da su neovisni. Vjernici su, htjeli to ili ne, zapljusnuti vrlo atraktivnim i vrlo agresivnim različitim, pa i medijskim ponudama. Daleko su najutjecajniji internet i televizija – koji zajedno s drugim medijima često razaraju prave vrednote i stvaraju negativan stav prema Bogu, vjeri i Crkvi. Danas je očito da katolički vjernici trebaju svoje crkvene, katoličke medije – i to više nego što su toga svjesni oni sami, a često i više nego li su te potrebe svjesni mnogi njihovi duhovni skrbnici. Iznimno je važna zadaća pastoralnih djelatnika omogućiti svojim vjernicima konzumiranje crkvenih medija, zaključio je mons. Miklenić. Nakon predavanja razvila se plodna rasprava.
Na pitanje “Živi li dijaspora samo u Živoj zajednici?” pokušao je odgovoriti glavni urednik toga mjesečnika dr. Adolf Polegubić. U našoj Crkvi u dijaspori, poglavito u Njemačkoj, prije 33 godine shvatila se važnost medijskog djelovanja među našim narodom u vjerskom, nacionalnom i općedruštvenom planu. Počeo se objavljivati list Živa zajednica, koji ima vrlo važnu ulogu u djelovanju našega naroda i Crkve u tome dijelu svijeta, kao i hrvatski list Movis u Švicarskoj. Nestankom tih listova, nestao bi važan znak hrvatske prisutnosti u Zapadnoj Europi. Bilo bi poželjno da je hrvatski narod u inozemstvu organiziraniji na raznim područjima i da više brine o svom nacionalnom, kulturnom i vjerskom biću, uz pomoć svoje domovinske Crkve i svojih matičnih država Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, zaključio je dr. Polegubić.
Posljednjega dana skupa, 29. rujna, u predavanju “Komunikacija (u) novim medijima: Facebook – nova (župna) zajednica?” dr. Danijel Labaš podsjetio je kako je nova digitalna tehnologija uzrok golemih promjena u medijskoj slici 21. stoljeća. Sve je veći broj aktivnih korisnika koji ne koriste isključivo ponuđeno, već sami kreiraju nove medijske forme i sadržaje. Internetske stranice, primjerice, nude blogove, forume, pričaonice, društvene mreže poput MySpacea, Facebooka i Twittera i tako dalje, putem kojih se mogu objavljivati, razmjenjivati i komentirati razni sadržaji. Korisnici također mogu sudjelovati u kreiranju wiki sadržaja ili u dosad nepoznatoj formi, građanskom novinarstvu. Kontinuirana interakcija, komuniciranje svih sa svima, mediji on-demand te otkupljivanje amaterskih audio i video snimki samo su neke od mogućnosti novih medija. Dakle, novi se mediji od tradicionalnih razlikuju po brojnim temeljnim obilježjima, kao što su veća interaktivnost, hipertekstualnost, multimedijalnost i digitalizacija svih vrsta podataka. Da bi se prilagodili novonastalim promjenama te zadovoljili sve veće zahtjeve publike, “stari” mediji nastoje obogatiti svoju ponudu. Danas tako gotovo svi dnevni listovi, časopisi i magazini imaju internetska izdanja, a sve medijske kuće imaju internetske stranice za prezentaciju filmske i glazbene produkcije, istaknuo je. Nakon predavanja priređen je okrugli stol na kojem su sudjelovali svi predavači, a sudionici su svojim pitanjima i razmišljanjima potaknuli živu raspravu.
Misna slavlja tijekom skupa predvodili su biskup Sudar i mons. Miklenić.