Stuttgart, (IKA) – Hrvatsko obiteljsko hodočašće Biskupije Rottenburg-Stuttgart održano je u subotu 1. listopada pod geslom “Putovima Marije od Bosne” u Geislingen an der Steige.
Hodočasnici su se u prijepodnevnim satima okupili na ruševinama dvorca Helfenstein iznad Geislingen an der Steige, gdje se održala prva od tri postaje obiteljskog hodočašća vjernika iz hrvatskih katoličkih zajednica u toj biskupiji. Susret je započeo njemačkom i hrvatskom himnom. Potom je okupljene pozdravio domaćin fra Ivan Gavran uime koordinacijskog odbora hrvatskih zajednica iz te biskupije, voditelj hrvatskih katoličkih zajednica u Geislingenu i Göppingenu.
“Dobro došli, dragi hodočasnici, na ove slavne ruševine dvorca od Helfensteina gdje je oko 1100. godine započelo naselje Geislingen. Danas se davna prošlost povezuje sa sadašnjošću. Nekadašnja vlasnica ovog dvorca Marija Kotromanić, naša sunarodnjakinja, bila je preteča današnjih hrvatskih doseljenika u ove krajeve. Njoj u čast i zahvalnost otkrit ćemo danas ovdje na ruševinama dvorca spomen ploču. Sve nas povezuje zajednička nit – katolička vjera i hrvatski korijeni. Neka ovo naše obiteljsko hodočašće bude prožeto tim duhom i zajedništvom”, kazao je Gavran. Uime grada Geislingena pozdravnu riječ uputio je dogradonačelnik Holger Scheible, posebno zahvalivši na ideji povezivanja hrvatske domovine i Geislingena, o čemu će svjedočiti i spomen ploča postavljena Mariji od Bosne. Povijesni prikaz života i djela grofova od Helfensteina dao je povjesničar i voditelj Gradskog arhiva i Domovinskog muzeja u Geislingenu Hartmut Gruber. Posebno se osvrnuo na vrijeme grofa Ulricha V., supruga grofice Marije od Bosne. Istaknuti hrvatski domoljub i stomatolog u Njemačkoj dr. Ivo Jolić, koji se ovih dana, nakon što su im se djeca već vratila, zajedno sa suprugom vraća u domovinu, iznio je na hrvatskom jeziku osnovne crte iz života Marije od Bosne. Marija Kotromanić (1315.-1403.) bila je sestra bosanskoga kralja Stjepana II. Kotromanića. Odgojena je na dvoru u Budimu. Udala se 1352. godine za grofa Ulricha V. od Helfensteina. Rodili su devetero djece, od koji je najstariji bio nadbiskup u Koloci (Ugarska). Živjela je s mužem četrdeset godina u dvorcu iznad Geislingena. Nakon muževe tragične smrti, teško je uspijevala upravljati cijelom grofovijom. Umrla je u 90-oj godini i najvjerojatnije je pokopana u Geislingenu. Mnoge sačuvane povelje govore o njoj kao darežljivoj i širokogrudnoj osobi, vjernoj supruzi i dobroj majci te istinskoj kršćanki i pravoj dobrotvorki. Valja podsjetiti kako je prva bolnica na širem području Geislingena sagrađena 1351. godine u Wiesensteigu i to uz veliku pomoć grofice Marije Kotromanić. U Bad Überkingenu je darovala zajednici imanje Steinle, pa su joj sve do 19. stoljeća na tomu zahvaljivali dnevnom molitvom uz večernja zvona.
Pjesmu uz njezin sprovod, nepoznatog autora, na hrvatskom je pročitala Svjetlana Vujasić, a na njemačkom Marion Vater. Spomen ploču je, uz prigodni obred, blagoslovio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Spomen ploču, na kojoj na hrvatskom i njemačkom jeziku piše: “U ovom je dvorcu od 1356. do 1396. godine sa svojim suprugom, grofom Ulrichom V. od Helfensteina, živjela bosanska vojvotkinja Marija Kotromanić, sestra bosanskoga kralja Stjepana II. Kotromanića, ugledna žena i kršćanska dobrotvorka hrvatskih korijena”, otkrili su uime Hrvata dr. Jolić, a uime grada Geislingena dogradonačelnik Scheible. Spomen ploču podigla je HKZ Geislingen i grad Geislingen an der Steige. Za vrijeme obreda pjevao je zbor HKM Geislingen. Na dvorcu se tijekom svečanosti uz njemački viorio i hrvatski barjak.
Nakon blagoslova i otrkivanja spomen-ploče hodočasnici su se okupili u crkvi Sv. Marije u Geislingen an der Steige na drugi dio hodočašća – svečano misno slavlje. Predvodio ga je voditelj HKZ Heilbronn fra Radovan Ćorić, propovijedao je delegat Komadina, a u koncelebraciji su bili domaćin voditelj HKZ Geislingen an der Steige fra Ivan Gavran, voditelj HKZ Ulm Ilija Krištić, dušobrižnik u HKZ Stuttgart-Bad Cannstatt fra Josip Repeša i Marijan Kopić. Nakon misnog slavlja slijedio je objed i druženje.