Bonn, (IKA) – Mediji, Katolička Crkva i globalizacija – bila je tema godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe koji je završio s radom u četvrtak 29. rujna, a započeo je u utorak 27. rujna, u Katoličkom socijalnom institutu Nadbiskupije Köln u Bad Honnefu kod Bonna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.
Posljednje predavanje na skupu, “o komunikaciji (u) novim medijima – Facebook – nova (župna) zajednica” održao je dr. Danijel Labaš koji je podsjetio kako je nova digitalna tehnologija uzrok golemih promjena u medijskoj slici 21. stoljeća. “Računalo, internet, digitalna televizija, mobilni telefon, iPod i slična informacijska i komunikacijska sredstva, postaju dio naše svakodnevnice te mijenjaju način na koji doživljavamo medije i na koji se odnosimo prema medijskom sadržaju. Naime, medijska publika više nije isključivo pasivna. Sve je veći broj aktivnih korisnika koji ne koriste isključivo ponuđeno, već sami kreiraju nove medijske forme i sadržaje. Internetske stranice, primjerice, nude blogove, forume, pričaonice, društvene mreže poput MySpacea, Facebooka i Twittera i tako dalje, putem kojih se mogu objavljivati, razmjenjivati i komentirati razni sadržaji. Korisnici također mogu sudjelovati u kreiranju wiki sadržaja ili u dosad nepoznatoj formi, građanskom novinarstvu. Kontinuirana interakcija, komuniciranje svih sa svima, mediji on-demand te otkupljivanje amaterskih audio i video snimki samo su neke od mogućnosti novih medija. Dakle, novi se mediji od tradicionalnih razlikuju po brojnim temeljnim obilježjima, kao što su veća interaktivnost, hipertekstualnost, multimedijalnost i digitalizacija svih vrsta podataka. Kako bi se prilagodili novonastalim promjenama te zadovoljili sve veće zahtjeve publike, “stari” mediji nastoje obogatiti svoju ponudu. Danas tako gotovo svi dnevni listovi, časopisi i magazini imaju internetska izdanja, a sve medijske kuće imaju internetske stranice za prezentaciju filmske i glazbene produkcije”, istaknuo je. U nastavku je dodao kako je internet medij koji je postigao izuzetno brzi rast posljednjih godina i o kojem se najviše raspravlja kada je riječ o novim medijima. Internet je sve prisutniji i važniji u radu i životu brojnih pojedinaca, društvenih grupa i zajednica. Obrazovanje, kultura, znanost, privreda, trgovina i zabava, samo su neke od ljudskih aktivnosti s kojima se danas povezuje internet.
Nakon predavanja priređen je okrugli stol na kojem su sudjelovali svi predavači, uz dr. Labaša, mons. Ivan Miklenić, dr. Igor Kanižaj i dr. Adolf Polegubić. Sudionici su svojim pitanjima i razmišljanjima potaknuli živu raspravu.
Večer ranije, u srijedu 28. rujna popodne predavanje pod nazivom “Živi li dijaspora samo u Živoj zajednici?” održao je dr. Polegubić kazavši kako u suvremenom naviještanju evanđelja mediji imaju nezaobilaznu ulogu. “Naša Crkva u domovini i u dijaspori davno je uočila važnost sredstava društvene komunikacije u suvremenom naviještanju Božje riječi. U domovini su pokretani listovi i časopisi. Vjerska se poruka prenosi i putem audio-vizualnih sredstava: radija, televizije, a u najnovije vrijeme i interneta. U našoj Crkvi u dijaspori, poglavito u Njemačkoj, prije 33 godine se shvatila važnost medijskog djelovanja među našim narodom u vjerskom, nacionalnom i općedruštvenom planu. Počeo se objavljivati list Živa zajednica, koji ima vrlo važnu ulogu u djelovanju našega naroda i Crkve u ovome dijelu svijeta. Kolika je važnost hrvatskog lista Movis u Švicarskoj, nije potrebno posebno isticati. Hrvatski dušobrižnici iz Švicarske koji se godinama rado okupljaju na ovim našim skupovima, mogli bi to i osobno posvjedočiti. Jasno je da dijaspora medijski ne živi isključivo u Živoj zajednici u Njemačkoj ili Movisu u Švicarskoj, ili u drugim misijskim listovima u Zapadnoj Europi, ali, istaknuo bih, da ipak ponajviše živi u Živoj zajednici, Movisu i drugim misijskim listovima u tom dijelu svijeta. Nestankom tih listova, nestao bi jedan važan znak hrvatske prisutnosti u Zapadnoj Europi. Nestalo bi mnogo podataka o crkvenom i društvenom životu Hrvata u tim zemljama. Spomenuti se listovi ne boje konkurencije. Bilo bi poželjno da je hrvatski narod u inozemstvu organiziraniji na raznim područjima i da više brine o svom nacionalnom, kulturnom i vjerskom biću, uz pomoć svoje domovinske Crkve i svojih matičnih država Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, zaključio je dr. Polegubić.
Misna slavlja tijekom skupa predvodili su predsjednik Vijeća hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar i mons. Miklenić.