Istina je prava novost.

Izložba u Kaštelima "440 godina Gospe od Ružarija"

Kaštel Stari, (IKA) – U župi sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Starom proslavi blagdana Gospe od Ružarija pridružila se Bratovština Sv. Jurja od Raduna, koja je postavila i 25. rujna otvorila izložbu fotografija i maketa u staroj župnoj kući pod nazivom “440 godina Gospe od Ružarija”. O izložbi su govorili ravnateljica Gradskog muzeja u Kaštelima Ankica Babin i autor izložbe dožupan bratovštine sv. Jurja od Raduna Zoran Peran, a otvorio ju je župan istoimene bratovštine Ivica Radun u nazočnosti mnogobrojnih Kaštelana, Trogirana, članova bratovštine i ostalih gostiju ljubitelja povijest umjetnosti, među kojima su bili dogradonačelnica Marinka Parčina, župnik don Lovre Šola, predstavnik SDŽ Milivoj Bratinčević, predsjednica TZ Kaštela Nada Maršić.
Dožupan bratovštine Zoran Peran objasnio je pomorsku bitku kod Lepenta (Grčka) iz 1571. Te godine Otomansko carstvo je na vrhuncu moći te je izgradilo jaku flotu i zaprijetilo osvajanjem cijelog Sredozemlja. Papa Pio V. traži od europskih vladara da zaustave prodor turske vojske. Rijetki se odazivaju i osnivaju mornaricu Sv. Lige. U cijeloj Europi moli se ružarij blaženoj Djevici Mariji. Dana 7. listopada 1571. godine kod Lepanta odigrala se jedna od najveći pomorski bitaka. U njoj su se sukobile flote Sv. lige i Otomanskog carstva. U samoj bici na obje strane sudjelovalo je oko 180.000 ljudi i 450 brodova, a na kršćanskoj strani oko 15.000 Hrvata. Među njima su bili i Kaštelani od kojih se najveći broj nalazio na trogirskoj galiji La Donna pod zapovjedništvom suprakomita Alviza Cipika (gospodara K. Starog). Vidjevši da glavnina turskih snaga namjerava udariti na admiralski brod Sv. Lige, zapovjednik Cipiko samoinicijativno, s još 14 galija među kojima rapska i kotorska, zatvara prolaz lijevom krilu otomanske mornarice koje je brojilo 93 broda. Znajući da se ne mogu oduprijeti daleko brojnijem neprijatelju, mornari i njihovi zapovjednici ostali su uporni do smrti. Od cijele skupine Turcima se predala samo galija s Krfa. Promijenio se smjer vjetra pa su se mnoge turske galije nasukale, što se pripisuje Gospinom zagovoru nakon molitve njene krunice u svim crkvama za vrijeme bitke. Papa Pio V. dobio je Gospino nadahnuće koja mu se ukazala s krunicom da su kršćani pobijedili u navedenoj bitci. S galije La Donna od 250 ljudi spašeno je samo šest teško ranjenih mornara i njihov zapovjednik. Bio je to samoubilački potez koji je imao dalekosežni pozitivni učinak. Bez žrtve Bokelja i Dalmatinaca, tijek bitke, ali i cjelokupna povijest Sredozemlja danas bi se pisala drugim riječima. Kršćani svoju pobjedu pripisuju Blaženoj Djevici Mariji. Papa Pio V. (dominikanac) odredio je da se kao spomen na tu bitku svake godine prve nedjelje u listopadu slavi Gospa od Ružarija. “Ovom izložbom želimo iskazati zahvalnost i privrženost Gospi od Ružarija koja nam je uvijek pomagala u pogibelji te iskazati počast mnogim neznanim junacima, našim zaboravljenim sumještanima, koji su se žrtvovali za našu budućnost. Uz panoe sa slikama iz naše prošlosti, ružarija, štovanja Gospe od Ružarija u našoj župi, gradnji najveće crkve u našoj Nadbiskupiji te makete sedam Kaštela, želimo podsjetiti naše sumještane na povijest koja je bitna za kršćanska Kaštela”, zaključio je dožupan Peran. Zanimljivost izložbe su makete Kaštela u njihovu izvornom obliku rađene temeljem nacrta Mediteranskog zavoda za građevinsko nasljeđe – Split, kao i jedinstvena maketa galije trogirske komune La Donna, rađena temeljem istraživanja povjesničara dr. sc. Krešimira Kužića. Ravnateljica Muzeja Babin govorila je kao povjesničar umjetnosti o gradnji nove crkve Gospe od Ružarija, koja se gradila od 1871. do 1971. – ravno 100 godina i o obnovi crkve Sv. Ivana Krstitelja koja ima bočni Gospin oltar i datira iz davne prošlosti koju su sagradili kaštelanski težaci za svoju uporabu.