Erfurt, (IKA) – Svoj posjet Njemačkoj papa Benedikt XVI. nastavio je u petak 23. rujna u Erfurtu. Nakon kratkog posjeta katedrali uputio se prema bivšem augustinskom samostanu u Erfurtu, gdje je kao augustinac od 1505. do 1521. godine, do izopćenja, boravio Martin Luther, začetnik protestantske reforme. Papu je na ulazu u bivši samostan dočekao predsjednik Evangeličke Crkve u Njemačkoj pastor Nikolaus Schneider s predsjednicom Evangeličke pokrajinske Crkve. Kao rimski biskup ganut sam što mogu ovdje, u starom augustinskom samostanu, sresti predstavnike Vijeća Evangeličke Crkve u Njemačkoj. Ovdje je Luther studirao teologiju, protiv očeve volje bio zaređen za svećenika u redu sv. Augustina. Luthera je zanimalo samo jedno: “Kako imati milosrdnoga Boga?” Da je to pitanje bila pokretačka snaga njegova traženja i danas me se snažno doima, kazao je Sveti Otac, pitajući se muči li današnje kršćane isto pitanje koje je mučilo i Luthera: Što je Bog za mene i kakav je moj odnos s Bogom? Cijela je Lutherova misao bila kristocentrična, a on je u svjetlu Kristovu tumačio Sveto pismo. Krist ima biti središte naše duhovnosti, a ljubav prema Kristu i zajedništvo s Njim trebaju usmjeravati cijeli život, istaknuo je Benedikt XVI., objašnjavajući kako shvaća ekumenizam. Najvažnije je da pod pritiscima sekularizacije ne izgubimo iz vidika ono što nam je zajedničko, svoju kršćansku bit. Pogrešno je bilo isticati ono što nas razdvaja, a ne ono što je zajedničko u Svetom pismu i ispovijedanju kršćanske vjere. Veliki ekumenski iskorak u posljednjim desetljećima baš je u tome što smo postali svjesni zajedništva, u molitvi i pjesmi, u zauzimanju za kršćansku etiku pred svijetom, u zajedničkom svjedočenju Boga Isus Krista u svijetu, to što priznajemo da je zajedništvo naš neuništivi temelj, ustvrdio je Benedikt XVI.
Govoreći o opasnostima koje prijete zajedništvu, između ostalih spomenuo je nove oblike kršćanstva koje se širi u svijetu i koje zabrinjava povijesne crkve, jer mu nedostaje institucionalni biljeg, racionalno uporište mu je slabo a dogmatsko još slabije i nestalno. Govoreći o stanju u Njemačkoj, Papa je rekao da je sekularizirani svijet veliki izazov za cijelo kršćanstvo. Vjeru treba preispitivati i živjeti u sadašnjem vremenu, ali živjeti je u potpunosti. To je središnja zadaća ekumenizma. U tome se moramo uzajamno pomagati. Ne može taktika spasiti kršćanstvo nego istinski življena vjera po kojoj Krist i s Njim živi Bog ulazi u ovaj naš svijet. Kao što su nas zbližavali mučenici nacizma, tako i danas življena vjera u sekulariziranome svijetu mora biti sjedinjujuća snaga i voditi nas prema jedinstvu u jedinom Gospodinu, zaključio je Benedikt XVI.
Sveti Otac zatim je sudjelovao na ekumenskom slavlju u crkvi toga nekadašnjeg samostana, na kojemu je održao propovijed, u nazočnosti oko 300 osoba, među kojima je bilo nekoliko predstavnika drugih njemačkih protestantskih Crkvi. Znakovito je bilo čitanje 146. psalma u Lutherovu prijevodu na njemački jezik.
Dugi dan apostolskog putovanja Sveti Otac zaključio je marijanskom Večernjom s oko 90.000 vjernika na poljani ispred tirinškog marijanskog svetišta Etzelbach u Eichsfeldu. Večernja je započela pozdravom erfurtskog biskupa Jochima Wanchea. Papa je u homiliji govorio o posebnosti marijanske pobožnosti, vrlo važne za kršćanstvo premda je u opreci sa suvremenom kulturom. U milosnoj slici Etzelsbacha Srce Isusovo i njegove majke Marije okrenuta su jedno prema drugome, približavaju se jedno drugome, očituju uzajamnu ljubav. U tome je bit cijele marijanske pobožnosti, jer se usredotočuje na meditiranje odnosa između Majke i njezina božanskog sina. Samoostvarenje ne jamči istinski razvoj osobe, što se danas predlaže kao model modernoga života, koji se vrlo lako može izroditi u profinjeni egoizam, nego sebedarje koje se usmjeruje prema srcu Marijinu, a preko njega srcu Kristovu, također i prema bližnjemu, jedino se na taj način možemo ostvariti, poručio je Papa. Gdje je Bog, tu je i budućnost, prepuštanje Božjoj ljubavi da neometano djeluje na naš život otvara nebo. Tada je moguće oblikovati sadašnjost sukladno s radosnom viješću Našega Gospodina Isusa Krista, a svakodnevni život ima smisla i nalaze se rješenja za velike probleme, zaključio je Benedikt XVI.
Nakon Večernje Benedikt XVI. susreo se u Erfurtu sa žrtvama spolnog zlostavljanja. Nenajavljeni susret održan je u zgradi sjemeništa. Papa je žrtvama koje su zlostavljali svećenici i crkveni djelatnici izrazio “svoje duboko suosjećanje i žaljenje”. Bio je jako “pogođen i potresen” time što je žrtvama i njihovim obiteljima učinjeno. Pozdravio je i muškarce i žene koji se brinu o osobama pogođenim tim zlodjelima, a svima je zajamčio da će se odgovorni u Crkvi pomno suočiti sa svim zlodjelima zlostavljanja te da će promicati učinkovite mjere za zaštitu djece i mladih. Papa suosjeća sa žrtvama zlostavljanja i nada se da će milosrdni Bog, Stvoritelj i Otkupitelj svih ljudi, iscijeliti ranjene i podariti im nutarnji mir, istaknuto je u priopćenju Tiskovnog ureda Svete Stolice koje je objavila Njemačka biskupska konferencija.

Svoj boravak u Erfurtu Papa je završio u subotu 24. rujna svečanim misnim slavljem na trgu ispred katedrale s 30.000 vjernika, kojima je poručio da se prava vjera ne skriva u privatnosti nego ima javnu vrijednost; sveci, naime, i tamo gdje ih je malo, mijenjaju svijet. Papa je u propovijedi zahvalio Bogu za svršetak diktatura: takozvanoga “tisućljetnoga Reicha” koji je pretvoren u pepeo 1945., te zida i bodljikave žice srušenih 1989. godine. Ovdje u Türingenu i u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj morali ste podnositi “crnu” (nacističku) diktaturu, i “crvenu” (komunističku), koje su za kršćansku vjeru bile poput kisele kiše. Mnogo je posljedica iz toga vremena kojih se još valja riješiti, posebno na intelektualnom i vjerskom području, istaknuo je Papa te primijetio da većina ljudi u toj zemlji živi daleko od vjere u Krista i zajedništva Crkve. Papa je zahvalio onima koji su nastavili svjedočiti Evanđelje i u teškoćama i opasnostima, te posebno spomenuo grad Eichsfeld u kojemu su brojni katolički kršćani odoljeli komunističkoj ideologiji. Na kraju mise zazvonilo je glasovito katedralno zvono nazvano “Gloriosa”, koje zbog svojega posebnog zvuka ima titulu kraljice među zvonima. To je najveće srednjovjekovno zvono slobodnoga hoda, sliveno 1497. godine, a visoko dva i pol metra. Prema Papinim riječima, ono je živi znak naše duboke ukorijenjenosti u kršćansku tradiciju i poziv da se zauzmemo u poslanju naviještanja Evanđelja svima.
Kako prenose agencije, navodeći izvore iz njemačke policije, otprilike dva sata prije dolaska Svetoga Oca na Katedralni trg, jedan je čovjek pokušao raniti dva redarstvenika pucajući zračnicom iz obližnje zgrade, oko 400 metara udaljene od trga. Napadač je uhićen. Papa je o događaju obaviješten nakon mise, rekao je o. Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice. Nitko iz papinske pratnje nije ništa primijetio.
Nakon mise Benedikt XVI. susreo se s vjerojatno posljednjim preživjelim svećenikom iz koncentracijskog logora Dachau, 98-godišnjim Hermannom Scheipersom i kratko s njim razgovarao.